O vinogradima i vinarijama glasa Akademija koja se sastoji od nešto manje od 500 svjetskih stručnjaka za vino i putovanja
Vinski turizam iznimno je važan za globalna, ali i lokalna gospodarstva - on stvara radna mjesta izravno u vinarijama, ali i potiče posjetitelje na obilazak čitavog područja te veže prihode iz drugih djelatnosti. S tim je ciljem Andrew Reed osmislio ideju najboljih svjetskih vinarskih odredišta (World's Best Vineyards) kojom se od 2019. proglašava lista njih stotinu, diljem svijeta.
O vinogradima i vinarijama glasa Akademija koja se sastoji od nešto manje od 500 svjetskih stručnjaka za vino i putovanja. Podijeljeni su u 22 svjetske regije, a svaka ima svoga voditelja i 36 glasača. Najmanje 25 posto panelista iz svake regije mijenja se svake godine kako bi se osigurale nove perspektive. Panel se sastoji od sommeliera, vinskih novinara, stručnjaka za putovanja i ljubitelja vina koji često putuju.
Moraju se držati određenih pravila, a neka od njih su, primjerice, da članovi akademije glasuju samo za iskustvo u vinogradu i vinariji, a ne za vinara. Također, ovi objekti moraju biti otvoreni za javnost, a kušanje vina se ne može obaviti nikako drugačije nego u samoj vinariji, na licu mjesta. Strogo se pazi na bilo kakvu mogućnost sukoba interesa.
I ove je godine izabrano 100 najboljih, a mi vam predstavljamo njih pet:
Prvo mjesto je pripalo Antinori nel Chianti Classico (Marchesi Antinori) iz Toskane u Italiji (naslovna fotografija, op.ur.). Obitelj Antinori proizvodi vino od 1385. godine. Šest stoljeća i 26 generacija kasnije stvorena je vinarija koja postavlja standarde za modernu proizvodnju vina. Otvorena je 2012. nakon sedam godina izgradnje, a odlikuje se jedinstvenim dizajnom vinarije na čijem krovu se nalaze vinogradi i Restoran Rinuccio 1180 u kome se pripremaju tradicionalna toskanska jela.
Na 4,6 hektara vinograda zasađene su Chianti Classico, Sangiovese, a na imanju se uzgajaju tradicionalne lokalne sorte kao što su Canaiolo, Ciliegiolo, Colorino, Malvasia Nera i Mammolo, te male količine međunarodnog Cabernet Sauvignona i Cabernet Franca.
Na drugom mjestu je španjolski vinograd Bodegas de los Herederos del Marqués de Riscal iz Rioja. Osnovan je 1858. godine, a prva berba je bila 1862. godine. Pokrenuli su trend prekrivanja boca Rioje zlatnom mrežom, a vina ovoga imanja su postala toliko popularna ranog dvadesetog stoljeća da im je bio potreban poseban pečat da bi osigurali autentičnost.
Marqués de Riscal je zaslužan za uvođenje bijelih vina u obližnju pokrajinu Rueda. Prepoznatljivi su po jedinstvenom hotelu otvorenom 2006. godine u kome se služe vina Rioje i jela Baskije.
Treće mjesto pripalo je čileanskoj Montes u dolini Colchagua kojega su kreirala četvorica prijatelja. Oni su kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća počeli s razvojem vinograda, a sada svoja vina prodaju u više od 100 zemalja. Vinarija je otvorena 2004. i ima tehnologiju gravitacijskog toka.
Na četvrtom je mjestu još jedan vinograd iz Čilea, VIK iz doline Cachapoal, u podnožju Anda. To je jedna od najnaprednijih, umjetničkih i holističkih vinarija na svijetu. Nastala je kao vizija norveškog biznismena Alexa Vika i njegove supruge Carrie. Započeli su na 4.500 hektara netaknute zemlje 2004. godine, a sada proizvode mješavine vina od crnog grožđa koje podižu ljestvicu kvalitete južnoameričkih vina i istovremeno hvataju duh vremena u enoturizmu.
Nijemci su zauzeli peto mjesto. U vinariji Schloss Johannisberg iz Rheingaua mogu se pohvaliti zaista dugom tradicijom. Vinogradi su zasađeni 817. godine. U zamku se nalazi najstarija vinarija rizlinga na svijetu. Imaju 1200. godina zapisane povijesti i prava su poslastica za enofile. Njihova je vinoteka stara 900 godina, a najstarije vino je iz 1748. godine.
Listu prvih 50 najboljih vinograda potražite putem ovoga linka.
Tagovi
Autorica