• Ivan Enjingi
  • 20.07.2016. 09:00

10% štete u vinogradu Ivana Enjingija

Tuča i nevrijeme koje je zahvatilo požeški kraj prouzročilo je štete i u vinogradima Ivana Enjingija koji nema osigurane nasade. Moguće prirodne nepogode kaže uvijek "pokriva" određenom zalihom vina.

  • 2.323
  • 237
  • 0

"Posao se nastavlja iako od nevremena koje je zahvatilo požeški kraj imam 10% štete na vinogradima. Bila je to velika tuča, vjetar je puhao jako, a kiša i voda puno je toga razorila. Nemam osigurane nasade, jer sam sam sebi osiguranje. Uvijek imam zalihu vina u slučaju da me zadesi nešto poput ove nepogode".

Tako je glasoviti kutjevački i svjetski vinar Ivan Enjingi prokomentirao štete koje bilježi na vinogradima (ima ih oko 55 hektara), na kojima će se kaže usprkos elementarnoj nepogodi radovi nastaviti. Tamo gdje je to moguće i svrsishodno, jer posla ima ponajprije sa zanitanjem loze koje već ranom zorom započinju njegovi sezonski radnici.

Osim rada s grožđem predstoji branje paprike, krastavaca, rajčice, luka

Općenito je za sezonce ljetno doba itekako radno, jer osim posla s grožđem predstoje i oni branja paprike, krastavaca, rajčice, luka, krumpira, graha i dr. U vinogradima Enjingija dvadesetak je radnika koji se pored okopavanja vinograda bave i čupanjem korova, štucanjem trsja i drugim vinogradarskim aktivnostima. Vrši se i pšenica, zob, ječam jer valja osigurati hranu za 250 Angus goveda čijim se stajskim gnojem zaokružuje ciklus eko proizvodnje.

U požeškoj Zlatnoj dolini kako je nazivaju, naš je sugovornik kaže pribavio oko 80 hektara zemlje, gdje ima i dijelova za pašnjake a sve je napominje "dosta koštalo", to više jer je neke terene platio skuplje nego na Jelačić placu.

Vino šampionske kvalitete

"Svašta se preživjelo dok se uredila ta šikara i trnje", prisjeća se Ivan Enjingi umnožavanja svojih posjeda na kojima je, kada je na žalost kaže počelo odumirati selo, bio korov, trnje i drugo raslinje. Uvelike su se, tvrdi, kod nas "digle ruke od zemlje, a da bi čovječanstvo živjelo treba raditi i vratiti joj se".

Danas je ističe, prevladao nerad, a ni država ne stimulira one koji hoće raditi, a u sezoni je potreba više. Valja plijeviti, okopavati polja, vinovu lozu, vršiti zaštitu biljaka, a još je teže ako je godina kišna jer i korov brže raste. Svojih dvadesetak sezonaca koji rade od 7 do 15 sati, a po potrebi i duže, zapošljava na ugovor i ne traži nove ljude jer ima dugogodišnje radnike. O tome koliko se svakodnevno radi vinar, kaže kako u poljoprivredi nema radnog vremena, a ni odmora, jer čovjek se mora prilagođavati poslovima.

Mjesečna zarada sezonaca oko 4.000 kuna

Njegovi sezonci zarade na mjesec oko 4.000 kuna neto, plus dažbine koje valja podmiriti. Osim posla u vinogradima obavljaju se još i košnje livada, djeteline, aktualni su radovi sa pšenicom, zobi, ječmom i lucernom pod čijim kulturama broji 70 hektara. Enjingi ima 20 tipova vina od rajnskog rizlinga, graševine, traminca, crnog pinota, zweigelta i drugih čija je loza raspoređena po terenima odnosno kvaliteti zemlje koja im najviše odgovara. Da je ugledni vinar i vrhunski znalac potvrđuju odličja koja je dobio za svoj rad i "piće bogova".

Radovi u vinogradu

Svojedobno je na glasovitom ocjenjivanju vina "Decanter World Wine Award" u Londonu odnio srebrno odličje odnosno proglašeno je jedno od njegovih vina šampionom Europe, ali i svijeta. Nije to iznenađujuće jer naš sugovornik s vinogradima prijateljuje odmalena, a i jedan je od onih koji cijeni rad, a nikako nerad koji kod nas smatra danas prevladava. Odrastajući je kaže nadničario, čuvao tuđe blago a za komad kruha radilo se puno. Zahvaljujući takvom iskustvu i radovima koje je svladao, a najviše je volio rad s grožđem, sa 17 je godina proizveo prve sadnice odnosno startao je na požeškoj zemlji sa oko dvije tisuće trsova vinove loze. Danas broji njih 435.000 a svake je godine "pravio vina po jednu bačvu više".

Okvirni godišnji plan 4.000 litara vina po hektaru

U njima je ugrađen njegov i život njegovih predaka kaže Enjingi dodajući kako mu je okvirni godišnji plan proizvesti oko 4.000 litara vina po hektaru. Moglo bi to tvrdi biti i više, ali ne želi stvarati kvantitetu na uštrb kvalitete. Nada se da će njegovo ime u svijetu vina o(b)držati njegovi potomci jer uvjete imaju, ali treba i raditi. Ističe kako bez rada nema napretka, a u Hrvatskoj bi vinarstvo i vinogradarstvo moglo doći i na bolje grane jer prirodnih uvjeta "imamo za uzgoj vinove loze ali i drugih kultura".

U vinskom podrumu

Žalosno je smatra da mnogi danas bježe i od sela, a kada se tome (pri)doda i pravna nesigurnost, laka mogućnost prevare, iskrivljavanje zakona ne čudi da ništa ne ide u korist rada. Politika je smatra Enjingi zagospodarila u našim životima i to nije dobro, kao i činjenica da "nitko za ništa ne odgovara".

On svoja vina osim Hrvatske nemalo plasira u Rusiju, Belgiju, Nizozemsku ali i Kinu. Ideje i savjete kakve je drugima nekada davao danas u svojevrsnoj anarhiji više ne daje, jer došlo je kaže do toga, da ako vam netko hoće platiti - hoće, a ako neće gotovo mu ne možete ništa. Proglasi se stečaj, promijeni se ime ili slovo firme kako slikovito objašnjava, i to je to! Poljoprivrednici napominje danas stvaraju iz ničega puno, a došlo se do toga da nam i država i banke nemalo uzimaju.

Kamate u inozemstvu do 2% uz nepovratna sredstva

Banke su kod nas nemilosrdne, sa kamatama pogotovo za razliku od inozemstva gdje su one oko jedan do dva posto, uz nepovratna sredstva koja njegove kolege dobivaju za svoj rad. Dodatni su problem smatra i trgovački centri koji uništavaju hrvatske proizvođače jer ono "što proizvedete ne možete prodati ili vas ucjenjuju, a sasvim su drukčiji uvjeti poslovanja izvan granica Hrvatske".

Ne krije Enjingi razočarenje što kod nas nema stvaranja novih vrijednosti a kada se osvrnete kaže na Slavoniju onda "vas porazi činjenica da poljoprivredna gospodarstva u toj našoj bogatoj ravnici preko noći propadaju".

Usprkos svemu ne gubi nadu da će se mladi ljudi organizirati, razmisliti o budućnosti i okrenuti se radu. Kod njega su se radni planovi već osmislili pa se nastavlja krčenje šikara kako bi se krenulo sa novim nasadima vinove loze koji će se pretvoriti u najbolje vinograde. To više jer radi se kod njega nemalo i na novom tipu vina tzv. Couve odnosno mješavini sorti gdje do izražaja dolazi njih četiri, pet. Uz potonje, graševina je doznajemo od Enjingija jedno od najtraženijih njegovih vina.


Tagovi

Ivan Enjingi Vina Požeška Dolina Tuča Elementarna Nepogoda Graševina Couve Traminac Sezonski Radnici Nadnice Politika Šteta Vinova Loza


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Već imamo što za brati, a ostalo, samo što nije.