Vretenca su najbrži letači u svijetu kukaca, a jedan dnevno pojede stotinu komaraca

Vretenca (Odonata) u naroda poznata i kao vilinski konjic ubrajaju se među najstarije i najfascinantnije stanovnike našeg planeta. Ova bića lete Zemljom već više od 300 milijuna godina, što bi značilo da su nadživjela i dinosaure.

Zahvaljujući iznimnoj geografskoj raznolikosti, bogatstvu rijeka, jezera i gorskih potoka, Hrvatska je pravi raj za ovu staru skupinu kukaca duguljastog tijela i prozirnih krila. Izvanredni su letači koji love u zraku i u tome su vrlo uspješni. U svijetu postoji oko 6 tisuća vrsta vretenaca, a u Europi oko 130 vrsta. Više od polovine europskih vrsta živi i u Hrvatskoj, točnije 74 vrsta što čini značajan udio ukupne europske faune.

Dijele se u dvije skupine: Sličnokrilci (Zygoptera) koji su manji, tanji, a krila drže uspravno u mirovanju (Modra konjska smrt) i nejednakokrilci (Anisoptera) koji su veći, deblji, a krila drže vodoravno i rašireno.

Od gorskih potoka do jadranske obale

Hrvatska se može pohvaliti iznimnim i rijetkim vrstama. Najveća među njima je Gorski potočar (Cordulegaster heros) crno-žute boje koji doseže duljinu do 10 centimetara i preferira čiste, hladne šumske potoke i jezera. S druge strane, u krškim područjima Dalmacije, obitava Konavoski knez (Caliaeschna microstigma), endemski ljepotan, iznimno važan za europsku bioraznolikost, dok velika stajaća jezera krasi Jezerski regoč (Lindenia tetraphylla).

Poseban doživlja je promatrati vretence u letu. Oni su apsolutni šampioni aerodinamike u svijetu kukaca. Svakim od svoja četiri krila mogu upravljati neovisno, što im omogućuje letenje prema naprijed, natrag, bočno, pa čak i dugotrajno lebdenje u zraku. Ta im nevjerojatna okretnost služi za lov.

Vretenca su veliki grabežljivci, kako u odrasloj fazi, tako i dok su ličinke u vodi. Odrasle jedinke imaju velike složene oči pomoću kojih uočavaju plijen na velikoj udaljenosti od čak 40 metara.

Kada vretence krene u lov, gotovo matematički preračunavaju gdje će se plijen nalaziti i presreću ga u letu. Stopa uspješnosti lova je velika što ih svrstava u najefikasnije lovce u životinjskom svijetu.

Od vode do neba

Životni ciklus vretenaca neraskidivo spaja vodu i kopno. Veći dio svog života zapravo provedu pod vodom kao ličinke i u toj fazi su nemilosrdni lovci. Odrasla jedinka može pojesti stotine komaraca te na taj način zauzimaju prorodnu kontrolu štetočina.

Također, važan su dio hranidbenog lanca i bogat su izvor hrane za druge životinje: pticama u zraku, a ribama i žabama u vodi. Parenje vretenaca jedno je od najprepoznatljivijih procesa jer parovi tijekom kopulacije formiraju karakterističan oblik srca.

Mužjak kada primjeti ženku, hvata ju u letu s leđa koristeći analne nastavke na kraju zatka, i čvrsto je stegne iza glave. Kako bi došlo do oplodnje, ženka mora saviti svoj zadak prema naprijed i spojiti ga sa genitalnim organom mužjaka. Tako spojena tijela formiraju fascinantni oblik srca.

Bioindikatori - ogledalo našeg okoliša

Vretenca su izuzetno osjetljiva na promjene u svom staništu pa njihove ličinke ne mogu preživjeti u zagađenoj vodi. Ukoliko na nekom staništu naglo opadne broj vretenaca - to je jasan znak da je došlo do zagađenja vode (rijeke, jezera, močvare).

Iznimno su važna za očuvanje ravnoteže u prirodi te služe kao ključni indikatori zdravog okoliša. Obzirom da dio života provedu u vodi, a dio u zraku, odnosno na kopnu, njihova prisutnost ukazuje na stabilnu biosferu. Nažalost, zbog isušivanja močvara, betoniranja riječnih obala i zagađenja, više od polovice vretenaca u Hrvatskoj se smatra ugroženima.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor