U ovoj šumi sam odrastao, prije 2 godine gasio požar, a danas moj sin u njoj sadi svoj prvi hrast

Na opožarenom dijelu šume Drenovica u Puli posađeno je 250 sadnica hrasta crnike. Požarom zahvaćene borove zamijenit će autohtona vrsta hrasta. Prije toga bilo je potrebno ukloniti stare borove na površini od 2 tisuće kvadrata.

Hrast je klimatogena zajednica, najidealnija za ovo područje. Raste puno sporije od bora što se dobro vidi na drugom području u blizini koje je također pošumljavano nakon velikog požara prije dvije godine u kojem je izgorjelo oko 35 hektara borove šume i niskog raslinja.

"Intencija je da se kroz neko vrijeme zamijeni autohtonom vegetacijom. I sami smo vidjeli kako do bora prirodno raste hrast. Možda laicima izgleda ružno poput šikarja ali to je ono što mi pokušavamo potencirati", objasnila je Irena Mišković, upraviteljica šumarije Pula. 

Borova sastojina - veća opasnost od širenja požara

Poslije 2. svjetskog rata na ovim područjima bile su velike akcije pošumljavanja i to je bilo umjetno pošumljeno borovima da se oplemeni krajolik, podsjetila je Mišković dodavši kako je bor ovdje dobro odigrao svoju pionirsku ulogu, a to je da pripremi tlo te ispod sebe primi autohtonu vegetaciju koja sada ima priliku razviti se.

S vremenom, stariji borovi se počinju savijati prema svijetlu i suše se. Puno su krhkiji pod naletima vjetra. "Korijen mu je jako plitak i problem je kada padne puno kiše, a onda zapuše jak vjetar. Tada on može dignuti kompletan sustav i izvaliti se iz tla poput kratera", pojasnila je 

Ujedno, borovi su pirofiti i njihove šišarke, češeri pod visokom temperaturom lete kao male bombice na sve strane a tada se požar brzo širi, istaknula je upraviteljica Šumarije Pula.

Moramo poštivati prirodne zakonitosti da bi dobili šumu

Šuma raste sporo. Hrast raste sporije od bora, ali mu je životni vijek preko 100 godina. Teže se zapali pa je lakše kontrolirati požar nego u borovoj sastojini.

Buduća stabla hrasta, sada su dvogodišnje sadnice iz rasadnika Hrvatskih šuma Frančeskija, a njihovo sjeme sakupljeno je u sjemenskim lokalnim bazama. "Ovako mlade sadnice lakše se prime", objašnjava Irena Mišković Odredu izviđača "Istra" Pula koji su se odazvali akciji pošumljavanja. Njih 70 pomno su pratili postupak sadnje te sami usadili sadnice hrasta po naputku djelatnika Šumarije Pula koji su im crvenim sprejem označili gdje iskopati rupu, koje dubine i kako postaviti Tully cijev te pričvrstiti kolcem.

Mlade sadnice će u Tully cijevima biti zaštićene od mraza, previše sunca, a omogućuje im i cirkulaciju zraka. Na taj se način dobiva mikroklima. Također su izviđači naučili kako se postavlja cijev na sadnicu, sa zarubljenim rubom na gornjoj strani, jer kada sadnica preraste cijev, ne bude oštećena i potrgana pod naletom vjetra.

Mladen Perčić, starješina Odreda izviđača Istre Pula ponosno ističe kako su nedavno sudjelovali i u velikoj kampanji Boranka, akciji pošumljavanja brda kraj Šibenika i rado su se odazvali ovoj pulskoj da i najmlađi izviđači vide kako posaditi drvo. Takvo dijete će kroz godine pratiti tu svoju šumicu kako raste i dobiti emocionalan odnos prema njoj. Iako su i prije sudjelovali u raznim akcijama - ovo je prvo veće okupljanje izviđača svih dobnih skupina, u sadnji, zadnjih 20-ak godina.

Sanja Grabar, voditeljica izviđača 5 - 8 razreda i Damir Fonović, starješina izviđača 1 - 4 razreda izjavili su kako se rado odazivaju akcijama u kojima mogu doprinijeti u očuvanju prirodnog okoliša.

Uz savladavanje brojnih vještina Odred izviđača "Istra" Pula uspješno su odradili i sadnju sadnica, a kako i ne bi kada su oni, uz ostale mlađe naraštaje, dionici koji će baštiniti ove vrijedne prirodne resurse te znati kako ih čuvati. 

Dvogodišnji Šime i dvogodišnja sadnica

U akciji pošumljavanja opožarenog dijela šume Drenovica u Puli sudjelovali su i članovi Udruge Zelena Istra te njihova predsjednica Irena Burba. Radi se o neprofitnoj udruzi građana koja se zalaže za zaštitu okoliša i prirodnih bogatstava sa preko 20 godina aktivnog djelovanja.

Svoju sadnicu posadio je i najmlađi sudionik, dvogodišnji Šime. Njegov tata Toni sudjelovao je u gašenju požara u ovoj šumi. "Tu sam odrastao, igrao se kao dijete u ovoj šumici, a danas moj sin ima priliku posaditi sadnicu koja će uz sve ostale ponovno vratiti život šumi", ponosan je. 

Dvogodišnji Šime i dvogodišnja sadnica hrasta zasigurno će zajedno odrastati. Za ljetnih vrućina će imati svoj hlad i zajedno se bezbrižno igrati s prijateljima, u šumi, koja će ponovno mnogim generacijama ponuditi nešto što drugi na betonu i asfaltu ne mogu, a to je zdravije djetinjstvo.

Kada bi razumjeli što drveće priča, saznali bi puno više od onoga što vidimo, da je samo lijepo zelenilo. Osim što proizvode kisik i pročišćavaju atmosferu, ona smanjuju eroziju tla. Čine sve da nama život bude bolji i zdraviji. Stoga, ostaje nam da čuvamo šume puno više nego ikada prije. I nemojte se nikada čuditi onima koji grle stabla.