Tko smije u šumu po gljive? Lovci upozoravaju na rizike, gljivari traže suradnju

Sezona branja gljiva i skupljanja kestena otvorila je pitanje odnosa među različitim korisnicima šuma. Na Hrvatskom lovačkom portalu upozoravaju na sigurnosne rizike tijekom skupnih lovova, utjecaj velikog broja ljudi na divljač i mogućnost širenja afričke svinjske kuge (ASK). Iz Gljivarskog društva Našice poručuju da je potrebno više suradnje i edukacije, dok konkretna pitanja o provedbi ograničenja zbog ASK-a i nadzoru nad sakupljanjem ostaju otvorena.

"Nije li vrijeme da se dovede u red berače gljiva i postave neka pravila za sve koji koriste šumu?", pitaju na Hrvatskom lovačkom portalu, gdje je prije dva tjedna objavljena rasprava o problemima koje, prema njihovim navodima, uzrokuju berači gljiva.

U objavi upozoravaju da je sezona branja u punom jeku te da velik broj ljudi u šumi mijenja rutinu divljači, posebno u lovištima u kojima se gospodari medvjedom i jelenom. Kao poseban problem navode prisutnost berača u lovovima prigonom, kada se na istom području nalaze brojni sudionici lova i ljudi koji su došli brati gljive, a za čiju prisutnost lovci ne znaju.

Na portalu tvrde da takve situacije mogu ugroziti sigurnost ljudi, ometati gospodarenje lovištima i pridonijeti širenju ASK-a. Kao jedno od mogućih rješenja spominju uvođenje rendžerske službe.

Pitanje sigurnosti tijekom organiziranog lova svakako je važno. Jedno je kako se lovovi označavaju i kako se drugi korisnici šume o njima obavještavaju, a drugo nepropisno sakupljanje šumskih plodova te poštivanje ograničenja zbog ASK-a.

Gljivari traže više suradnje

Hrvoje Knežević iz Gljivarskog društva Našice smatra da različiti korisnici šume mogu djelovati na istom prostoru, ali uz bolju komunikaciju i međusobno uvažavanje.

Podsjeća da je pri osnivanju društva, prije nešto više od 20 godina, pozvao lovačke udruge na suradnju jer na istim područjima borave gljivari, planinari, lovci i šumarski djelatnici. Iako su moguće neugodne situacije, posebice kada se u šumi održava lov, kaže da se na njihove pozive na suradnju uglavnom nije odazivao velik broj lovačkih udruga. Smatra i da je negativan utjecaj organiziranih gljivara na šumu zanemariv u odnosu na koristi koje donose njihovo djelovanje, edukacija i aktivnosti očuvanja prirode.

Ervin Raguzin: Prirodu treba čuvati, gljiva se ne treba bojati - no presudna je edukacija

"Jednostavno možemo svi zajedno živjeti i djelovati na određenom prostoru. Ali moramo, kako bi se reklo, svi puhati u istom smjeru, a to je očuvanje prirode", poručuje te dodaje kako njihovo društvo sudjeluje u čišćenju šuma, radi na popisu gljiva i educira građane kako bi spriječili trovanja. Naglašava i to da organizirani gljivari predstavljaju manje od jedan posto onih koji posjećuju šume i samostalno beru gljive. Upravo zato smatra da se veća pozornost treba posvetiti edukaciji osoba bez članstva u društvima i bez dovoljno znanja o pravilnom sakupljanju.

"Mene srce boli kad vidim koliko je u šumi pošutanih gljiva. To sve rade needucirani ljudi", kaže.

Istodobno, ne negira probleme povezane s nepropisnim sakupljanjem. Upozorava na one koji beru velike količine radi prodaje, ali i na prodaju gljiva za koje sumnja da nisu sigurne za prehranu. Tvrdi da je na našićkoj tržnici tijekom godina nailazio na prodavačicu koja je nudila otrovne vrste na što nije reagirala ni jedna inspekcija. Njihovo je društvo, kaže, građanima otvoreno za pitanja o vrstama i jestivosti.

Također smatra da bi se njihovu stručnost trebalo više uključiti u edukaciju i nadzor nad prodajom.

Kada upozorenje na lov postaje problem?

Knežević navodi da je s pojedinim lovačkim društvima suradnja postojala, primjerice pri obavještavanju gljivara o tretiranju šuma protiv štetnika i razdobljima u kojima se ne preporučuje ulazak zbog mogućeg trovanja insekticidima.

Suradnja je, prema njegovu iskustvu, ovisila o pojedinim društvima i nije uvijek bila dosljedna. Kao primjer navodi slučaj u kojem je na rampi godinama stajala oznaka "Lov u tijeku".

"U početku nećete ići u šumu, jer lov je u tijeku. Onda shvatite da taj znak stoji tamo četiri godine, neprekidno. Jer ga nitko nije maknuo", opisuje uz komentar da dugotrajno ostavljanje takvih oznaka može dovesti do toga da ih ljudi prestanu doživljavati ozbiljno. U takvoj situaciji, upozorava, netko može ući u šumu i onda kada se lov doista održava.

Njegovo iskustvo otvara pitanje pravodobnosti i pouzdanosti oznaka o lovu jer, ako se od drugih korisnika šume očekuje da poštuju upozorenja, važno je da ona budu jasna, aktualna i postavljena na odgovarajućim mjestima.

Hrvatske šume: Ulazak u zonu lova nosi sigurnosni rizik

Hrvatske šume u odgovoru na naš upit ističu da se na istom prostoru susreću različiti, ponekad i suprotstavljeni interesi. Navode da se lovno gospodarenje odvija u skladu s propisima, uz poštovanje biologije divljači i sigurnosnih protokola. Naglašavaju kako su lovci dužni prijaviti svaki skupni lov, koristiti fluorescentnu odjeću, poštovati određene položaje i pravce kretanja te označiti ulaze u šumu oznakom "Lov u tijeku".

"Ulazak berača gljiva i kestena u zonu lova, bez znanja voditelja lova i lovaca, bez signalne odjeće, predstavlja veliki sigurnosni rizik, stoga obje strane moraju biti svjesne svojih obveza", navode Hrvatske šume.

Iz odgovora proizlazi da je tijekom organiziranog lova važna koordinacija svih koji se nalaze na istom području. Međutim, Hrvatske šume nisu konkretno odgovorile na pitanje postoje li pravni akti koji bi opravdali sve navode o gljivarima kao smetnji iz objave Hrvatskog lovačkog portala niti su pojasnile kako se u praksi nadzire prisutnost ljudi u šumama tijekom lova.

Za komentar i dodatna pojašnjenja kontaktirali smo i Hrvatski lovački savez, no unatoč višestrukim požurnicama odgovor nije zaprimljen do zaključenja ovog teksta.

ASK: Gdje je sakupljanje zabranjeno?

Osim sigurnosti tijekom lova, važan dio priče čine ograničenja zbog afričke svinjske kuge. Virus se može mehanički prenijeti obućom, odjećom, opremom i vozilima, zbog čega kretanje ljudi kroz područja u kojima obitavaju zaražene divlje svinje može predstavljati rizik.

Hrvatske šume navode da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva zbog ASK-a obustavilo izdavanje dozvola za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda na pogođenim područjima te da su ranije izdane dozvole stavljene izvan snage.

Zabrana se odnosi na područja pod upravama šuma koje se nalaze u zonama ograničenja I i III te zonama visokog rizika. Ondje sakupljanje nije dopušteno ni lokalnom stanovništvu ni komercijalnim sakupljačima.

U aktualnoj obavijesti od 23. srpnja 2026. Hrvatske šume navele su da se dozvole zbog ASK-a ne izdaju u šest uprava šuma, a to su Osijek, Vinkovci, Našice, Slatina, Požega i Nova Gradiška. Obustava se odnosi na sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda, uključujući gljive, kestene, žir i ljekovito bilje.

To znači da se prije odlaska u šumu ne treba osloniti samo na opća pravila za dobivanje dozvole. Potrebno je provjeriti vrijede li na željenom području posebna ograničenja zbog ASK-a.

No, Knežević pritom iznosi i vlastita iskustva s terena. Kaže da je u razdoblju ranijih zabrana izbjegavao odlazak u šumu, dok je istovremeno, prema njegovim zapažanjima, ondje bilo ljudi koji su obavljali šumske radove. U jednom novijem slučaju, navodi, na ulazu u šumu zatekao je opremu za dezinfekciju, ali ne i na izlazu, dok su područjem prolazila vozila koja su prevozila drvo.

Kako do dozvole za branje gljiva i sakupljanje kestena?

Za sakupljanje gljiva, kestena i drugih nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume u pravilu je potrebna dozvola. Ona je besplatna, izrađuje se putem internetske aplikacije Hrvatskih šuma i vrijedi do kraja kalendarske godine.

Zahtjev se podnosi putem aplikacije Dozvola za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda. Korisnik se prvo registrira, zatim odabire upravu šuma na čijem području želi sakupljati plodove te vrste koje namjerava sakupljati. Nakon izrade dozvola se dostavlja u PDF-u na registriranu adresu e-pošte, a može se pokazati na papiru ili na mobilnom uređaju.

Za svaku upravu šuma na čijem se području planira sakupljanje potrebno je izraditi zasebnu dozvolu. Za komercijalno sakupljanje vrijede drukčiji uvjeti, odnosno potrebno je sklopiti odgovarajući ugovor s nadležnom podružnicom Hrvatskih šuma.

Zbog ASK-a je njihovo izdavanje u upravama šuma Osijek, Vinkovci, Našice, Slatina, Požega i Nova Gradiška obustavljeno, a ranije izdane su stavljene izvan snage.

Za osobne potrebe dopušteno je sakupiti do tri kilograma nadzemnih gljiva i do deset kilograma plodova šumskih biljaka, među kojima su i kesteni, dnevno. Prije odlaska u šumu potrebno je provjeriti aktualne obavijesti Hrvatskih šuma i nadležnih tijela o ograničenjima zbog ASK-a. Informacije i eventualne promjene objavljuju se na stranicama Hrvatskih šuma te na stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor