Svjetski je dan šuma - ključna je njihova obnova

Obilježava se Svjetski dan šuma, a 21. ožujka proglašen je njihovim davne 1971. godine kada je odlučeno da će se na taj datum podsjetiti na povećanje svijesti i o značaju koje pridonose našoj zajednici.

One su naša pluća i tvornica kisika pa su ujedno i sustav za održavanje života. Pokrivaju 30 posto kopnene površine i ugošćuju 80 posto svjetske kopnene biološke raznolikosti s više od 60 tisuća drvnih vrsta.

O šumama izravno ovisi 1,6 milijardi ljudi

Njihov ovogodišnji Međunarodni dan je, prema odluci Foruma o šumama Ujedinjenih naroda (UNFF) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), posvećen temi: "Obnova šuma: put oporavka i blagostanja". Dakle, glavni aspekt je njihova regeneracija i održivo upravljanje koje pomaže u rješavanju kriza povezanih s klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti.

Mogu apsorbirati ugljik iz atmosfere i skladištiti ga u tlima, stablima i biomasi, ublažujući tako učinak štetnih emisija. No, klimatske promjene su im nanijele brojne štete poput požara, suše i napada štetnika poput potkornjaka.

Njihovo postojanje je važno i zbog robnih i uslužnih dobara koje pružaju mogućnosti za razvoj, potičući gospodarsku aktivnost koja stvara radna mjesta i poboljšava život. Naime, oko 1,6 milijardu ljudi izravno ovisi o njima zbog hrane, skloništa, energije, lijekova i prihoda.

Poražavajuć je podatak da svijet svake godine izgubi 10 milijuna hektara šumskih površina, što čini 12 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova koje doprinose klimatskim promjenama. Dodatni problem je i degradacija zemljišta koja pogađa gotovo dvije milijarde hektara, što je područje veće od Južne Amerike.

Najveći dio EU šuma u privatnom vlasništvu

Što se tiče Europske unije, čak 45 posto njenih površina čine šume, odnosno blizu 182 milijuna hektara. Od toga je 131 mil. ha dostupno za opskrbu drvima. Osim toga, one pružaju i druge proizvode poput pluta, smole, tanina, stočne hrane, ljekovitog i aromatičnog bilja, voća, orašastih plodova, gljiva, sjemena, meda, ukrasnog bilja i slično. 

Čak 60 posto je u privatnom vlasništvu, a broje ukupno 16 milijuna vlasnika. Nadalje, od 2015. godine pošumljeno je područje veličine Grčke, a tada je otprilike 420 tisuća poduzeća bilo aktivno u drvnoj industriji, a oko pola milijuna ljudi radilo u tom sektoru.

Kako bi opstale, sačuvala se klima i radna mjesta važno ih je zaštititi. Europska unija to čini Zajedničkom poljoprivrednom politikom uz koju zemlje članice mogu financirati mjere šumarstva kroz nacionalne programe ruralnog razvoja. Te su mjere usmjerene na njihovu zaštitu, čineći ih otpornijim na klimatske promjene i štiteći njihove višestruke funkcije.

Strategijom EU biološke raznolikosti za 2030. Europska komisija (EK) želi pridonijeti zaštiti i obnovi šuma. Cilj je povećati površinu njihovom pokrivenosti, njihovu otpornost i ulogu u vraćanju gubitka biološke raznolikosti te ublažiti utjecaje klimatskih promjena. Međutim, EK radi i na novoj šumarskoj strategiji čiji je cilj do 2030. godine posaditi 3 milijarde stabala.

Poticaji za agrošumarstvo mogli bi biti dio budućeg ZPP-a?

Istovremeno se opće i zdravstveno stanje šuma u Europi progresivno pogoršava i kao zadatak društva nameće se saniranje takvog stanja. Stoga ne zaboravite voditi brigu o njima i provodite svoje vrijeme u njihovoj blizini jer to ima brojne pozitivne utjecaje na ljudski organizam. Tu su jačanje imunološkog sustava, snižavanje krvnog tlaka, ali i opuštanje.

Pogledajte promotivni video povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana šuma: