Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štete u šumama
  • 07.01.2018. 13:30

Sve veći broj ekscesnih pojava u šumama

Sve češće pojave ekstremnih vremenskih utjecaja u šumi se manifestiraju kao vjetrolomi, ledolomi, poplave, požari, onečišćenja tla, katastrofalno odumiranje stabala i slično. Kao posljedica takvih utjecaja javljaju se veliki ekološki problemi.

Foto: hanatipplova/bigstockphoto.com
  • 1.259
  • 50
  • 0

Ekscesne i katastrofalne pojave sve su učestalije u današnje vrijeme. Sve češće pojave ekstremnih vremenskih utjecaja u šumi se manifestiraju kao vjetrolomi, ledolomi, poplave, požari, onečišćenja tla, katastrofalno odumiranje stabala i slično.

Kao posljedica takvih utjecaja javljaju se veliki ekološki problemi koji zahtijevaju analizu uzoraka, ali i posljedica ekoloških problema.

Osim toga, ekscesne i katastrofalne pojave u šumama mogu imati i utjecaj na ljude i okoliš te mogu dovesti do trajnih posljedica koje se mogu očitovati u vidu prekida života ljudi, životinja i biljaka. Također njihovo se negativno djelovanje vidi i u utjecaju na biološku raznolikost te na šumsko i lovno gospodarstvo.

Vjetrolomi i vjetroizlave

Vjetrolomi i vjetroizvale rezultat su međusobnog djelovanja nepovoljnih i ekstremnih abotičkih čimbenika, najčešće velikih količina mokrog snijega, jakog nevremena praćenog olujnim vjetrom i sličnih nepovoljnih vremenskih prilika na određenom području.

Vjetrovi neznatne do umjerene jakosti koristan su ekološki činitelj tijekom rasta, oplođivanja i rasprostranjivanja šumskoga drveća, no u određenim uvjetima mogu štetno djelovati na tlo i šumsku atmosferu te na šumskome drveću prouzročiti izravne fiziološke i mehaničke štete.

Sa šumskogospodarskog stajališta, značajno se razlikuje vjetar od oluje koja nosi znatno veće štete. Tako obični jači stalni vjetar brzine od 11 do 17 m/s uzrokuje u šumskoj sastojini trajne štete, a olujni vjetar koji se giba većom brzinom izvaljuje i prelama pojedina stabla pa i čitave sastojine, nanoseći povremene i nenadane štete.

Koliko je šumsko drveće otporno prema snazi olujnoga vjetra, ovisi o stanišnom prostoru, vrsti drveća, starosti i zdravlju pojedinih stabala. Posebice su za otpornost prema olujnim vjetrovima odlučni stanište i stanišni prostor. Sastojina kao veći skup stabala čini jedinstveni otporni sustav koji pruža jak otpor te sprječava vjetroizvale i vjetrolome stabala. Ipak, opasnost se povećava što je sastojina bliža jednodobnoj strukturi, no zato u raznodobnim sastojinama neravna površina krošanja umanjuje snagu olujnih vjetrova.

U šumama nastaju različite štete, a njihova veličina ovisi o nizu činitelja. Oluje izvaljuju stabla, posebice stabla plitkoga korijenja i u uvjetima kada je tlo namočeno. Nerijetko se događa da na velikoj površini strada velik broj stabala.

Štete od vjetroloma (Izvor: Savjetodavna služba)

Prema podatcima dobivenim od djelatnika Hrvatskih šuma tokom 2017. godine štete od vjetroloma zabilježene su na g.j. Sljeme-Medvedgradske šume i na g.j. Bistranska gora. Ukupno je uništeno 1.272 m3 bruto mase i 1.089 m3 neto mase stabala. Na području g.j. Sljeme-Medvedgradske šume uništeno je 766 m3 bruto mase i 670 m3 neto mase, dok je na području g.j. Bistranske šume uništeno 506 m3 bruto mase i 419 m3 neto mase.

Sanacija posljedica

Postoje brojni zakonski propisi koji su vezani za šumarstvo, a predstavljaju prvi način očuvanja šuma kao što su šumski red, karantena, dijagnozno prognozna služba, provođenje propisanih radova biološke obnove šuma, zaštita šuma od požara i drugo.

Ukoliko na velikoj površini strada velik broj stabala tada se provode sanitarne sječe i ostvaruje se tzv. slučajni prihod. Ako su sanitarne sječe velikog intenziteta, narušeno je normalno i redovito gospodarenje sa šumskim ekosustavom te potrajno gospodarenje. Šumski otpad je osnovica za masovan razvoj kukaca i gljiva, a povećana je opasnost od požara. U takvom slučaju važna je uspostava šumskog reda. Na takav način moguće je pravovremeno reagirati te spriječiti, onemogućiti ili ublažiti štete koje nastaju kao posljedica ekscesnih i katastrofalnih pojava

Obzirom na velike površine šuma, a sve češće elementarne nepogode važna je integriranost i suradnja stanovništva i stručnjaka kako bi se štete na vrijeme sanirale i kako bi posljedice bile što manje. Građani štete od nepogoda mogu dojaviti uredima Savjetodavne službe po županijama, a šumoposjednici čije šume su stradale od vjetroloma, mogu koristiti sredstva iz Fonda za općekorisne funkcije šuma za sanaciju šuma, podnošenjem zahtjeva u nadležni ured Savjetodavne službe.

Autor: Petra Lulić, mag.ing.silv., Foto: hanatipplova/bigstockphoto.com


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Šume Štete Vremenske nepogode Požar Poplave Onečišćenje Sanacija Ekološki problemi


Partner