Sve veći broj ekscesnih pojava u šumama

Ekscesne i katastrofalne pojave sve su učestalije u današnje vrijeme. Sve češće pojave ekstremnih vremenskih utjecaja u šumi se manifestiraju kao vjetrolomi, ledolomi, poplave, požari, onečišćenja tla, katastrofalno odumiranje stabala i slično.

Kao posljedica takvih utjecaja javljaju se veliki ekološki problemi koji zahtijevaju analizu uzoraka, ali i posljedica ekoloških problema.

Osim toga, ekscesne i katastrofalne pojave u šumama mogu imati i utjecaj na ljude i okoliš te mogu dovesti do trajnih posljedica koje se mogu očitovati u vidu prekida života ljudi, životinja i biljaka. Također njihovo se negativno djelovanje vidi i u utjecaju na biološku raznolikost te na šumsko i lovno gospodarstvo.

Vjetrolomi i vjetroizlave

Vjetrolomi i vjetroizvale rezultat su međusobnog djelovanja nepovoljnih i ekstremnih abotičkih čimbenika, najčešće velikih količina mokrog snijega, jakog nevremena praćenog olujnim vjetrom i sličnih nepovoljnih vremenskih prilika na određenom području.

Vjetrovi neznatne do umjerene jakosti koristan su ekološki činitelj tijekom rasta, oplođivanja i rasprostranjivanja šumskoga drveća, no u određenim uvjetima mogu štetno djelovati na tlo i šumsku atmosferu te na šumskome drveću prouzročiti izravne fiziološke i mehaničke štete.

Sa šumskogospodarskog stajališta, značajno se razlikuje vjetar od oluje koja nosi znatno veće štete. Tako obični jači stalni vjetar brzine od 11 do 17 m/s uzrokuje u šumskoj sastojini trajne štete, a olujni vjetar koji se giba većom brzinom izvaljuje i prelama pojedina stabla pa i čitave sastojine, nanoseći povremene i nenadane štete.

Koliko je šumsko drveće otporno prema snazi olujnoga vjetra, ovisi o stanišnom prostoru, vrsti drveća, starosti i zdravlju pojedinih stabala. Posebice su za otpornost prema olujnim vjetrovima odlučni stanište i stanišni prostor. Sastojina kao veći skup stabala čini jedinstveni otporni sustav koji pruža jak otpor te sprječava vjetroizvale i vjetrolome stabala. Ipak, opasnost se povećava što je sastojina bliža jednodobnoj strukturi, no zato u raznodobnim sastojinama neravna površina krošanja umanjuje snagu olujnih vjetrova.

U šumama nastaju različite štete, a njihova veličina ovisi o nizu činitelja. Oluje izvaljuju stabla, posebice stabla plitkoga korijenja i u uvjetima kada je tlo namočeno. Nerijetko se događa da na velikoj površini strada velik broj stabala.

Prema podatcima dobivenim od djelatnika Hrvatskih šuma tokom 2017. godine štete od vjetroloma zabilježene su na g.j. Sljeme-Medvedgradske šume i na g.j. Bistranska gora. Ukupno je uništeno 1.272 m³ bruto mase i 1.089 m³ neto mase stabala. Na području g.j. Sljeme-Medvedgradske šume uništeno je 766 m³ bruto mase i 670 m³ neto mase, dok je na području g.j. Bistranske šume uništeno 506 m³ bruto mase i 419 m³ neto mase.

Sanacija posljedica

Postoje brojni zakonski propisi koji su vezani za šumarstvo, a predstavljaju prvi način očuvanja šuma kao što su šumski red, karantena, dijagnozno prognozna služba, provođenje propisanih radova biološke obnove šuma, zaštita šuma od požara i drugo.

Ukoliko na velikoj površini strada velik broj stabala tada se provode sanitarne sječe i ostvaruje se tzv. slučajni prihod. Ako su sanitarne sječe velikog intenziteta, narušeno je normalno i redovito gospodarenje sa šumskim ekosustavom te potrajno gospodarenje. Šumski otpad je osnovica za masovan razvoj kukaca i gljiva, a povećana je opasnost od požara. U takvom slučaju važna je uspostava šumskog reda. Na takav način moguće je pravovremeno reagirati te spriječiti, onemogućiti ili ublažiti štete koje nastaju kao posljedica ekscesnih i katastrofalnih pojava

Obzirom na velike površine šuma, a sve češće elementarne nepogode važna je integriranost i suradnja stanovništva i stručnjaka kako bi se štete na vrijeme sanirale i kako bi posljedice bile što manje. Građani štete od nepogoda mogu dojaviti uredima Savjetodavne službe po županijama, a šumoposjednici čije šume su stradale od vjetroloma, mogu koristiti sredstva iz Fonda za općekorisne funkcije šuma za sanaciju šuma, podnošenjem zahtjeva u nadležni ured Savjetodavne službe.

Autor: Petra Lulić, mag.ing.silv., Foto: hanatipplova/bigstockphoto.com