Šumski informacijski sustav za Europu

Briga o šumama postaje zajednički problem zemalja članica Europske Unije, a važnost šumarstva i šumskih proizvoda uviđa se sve više posebno s težnjom Unije za što jačim razvojem zelene ekonomije.

FOREST projekt fokusira se na proučavanje važnosti uloge šuma kroz ekonomske djelatnosti (drvo, biomasa, obnovljivi izvori energije) i ekološke usluge kao što su bioraznolikost, zaštita tla i voda, kojima šume doprinose europskoj eko-industriji i bio-ekonomiji te tranziciji prema zelenoj ekonomiji Europe.

155 milijuna hektara pod šumama u EU

Europska Unija trenutačno na svom teritoriju ima 5% ukupnih svjetskih šuma. Šumske površine zemalja Europske Unije kontinuirano su se širile više od 60 godina, doduše od nedavno u nešto manjoj mjeri. EU šume pokrivaju 155 milijuna ha, a ostala šumska zemljišta 21 milijun hektara.

Gledajući ukupno, više od 42% EU kopnene površine pokrivaju šume i ostala šumska zemljišta. Šumski pokrov uvelike se razlikuje diljem Europe.

Finska i Švedska imaju najviše šuma

Zemlje članice s najvećim udjelom šumskog zemljišta su Finska i Švedska. Oko tri četvrtine površine ovih zemalja pokriveno je šumom ili ostalim šumskim zemljištem. Iste države članice bilježe i najveće površine pod šumom po glavi stanovnika, otprilike deseterostruki prosjek EU.

Relativno velike površine šumskog pokrova po glavi stanovnika zabilježene su i u Estoniji te Latviji. Najmanje šumovite zemlje unutar EU jesu Malta, Nizozemska, Irska i Velika Britanija.

Površina pokrivena šumom u Europi povećavala se po stopi od približno 0.4% na godinu od 1990. godine, kao rezultat programa pošumljavanja, prirodne sukcesije vegetacije, ali i postupnim napuštanjem stočarstva. To je u kontrastu s trenutačnom globalnom situacijom gdje se šumske površine smanjuju, s globalnom stopom deforestacije još uvijek alarmantno visokom i s negativnim učinkom na globalnu klimu i bioraznolikost.

Neki bilježe i smanjenje površina pod šumama

Samo četiri zemlje članice EU zabilježile su smanjenje površina pod šumama u 2010. godini. Uz Dansku koja je zabilježila najveće smanjenje (-5.0% površine), tu su još Portugal, Slovenija i Finska. S druge strane, najveće povećanje površina pod šumom zabilježeno je u Irskoj (21.4%), dok su Bugarska i Latvija prijavile povećanje u iznosu od 10%.

U apsolutnim pojmovima, četiri zemlje članice zabilježile su ekspanziju veću od 400.000 hektara, a to su Francuska, Bugarska, Italija i Španjolska, dok je potonja prijavila najveći porast od 594.000 ha. Briga o šumama postaje zajednički problem zemalja članica Europske Unije, a važnost šumarstva i šumskih proizvoda uviđa se sve više posebno s težnjom Unije, za što jačim razvojem zelene ekonomije.

Ekoindustrija i bioekonomija

FOREST projekt fokusira se na proučavanje važnosti uloge šuma kroz ekonomske djelatnosti (drvo, biomasa, obnovljivi izvori energije) i ekološke usluge kao što su bioraznolikost, zaštita tla i voda, kojima šume doprinose europskoj eko-industriji i bio-ekonomiji te tranziciji prema zelenoj ekonomiji Europe.

Podaci o šumama i stanju šuma od izuzetnog su značaja za implementaciju europskog okolišnog zakonodavstva s obzirom da šume imaju ključnu ulogu u zaštiti europskih ekosustava, očuvanju bioraznolikosti, održivom korištenju prirodnih dobara, smanjenju ugljičnog dioksida te samim time i ublažavanju klimatskih promjena.

Bolji pristup podacima

Jedna od glavnih aktivnosti projekta FOREST jest razvijanje modela i informacijskih sustava u šumarstvu koji omogućavaju poboljšan pristup europskom podatkovnom centru za šume. Informacije o šumama i izrada modela radi se sukladno postojećim smjernicama za infrastrukturne i prostorne podatke za područje Europe te u sinergiji s relevantnim već postojećim inicijativama kao što su ClimateAdapt portal te otvoreni portal podataka europske komisije.

Osjetljivost na požare i kako ih spriječiti?

Europska populacije te njezini socio-ekonomski zahtjevi nameću veliki pritisak na šume Europe, što rezultira fragmentacijom šuma na male površine, atmosferskom zagađenošću, degradacijom šuma te njihovom izloženosti i velikom osjetljivosti na šumske požare.

FOREST projekt zbog svih navedenih opasnosti kontinuirano prati stanje i trendove u šumskim ekosustavima vezano uz veličinu i fragmentaciju šumskih površina, distribuciju šumskih vrsta te utjecaj klimatskih promjena na šumske ekosustave s ciljem postizanja održivog šumskog ekosustava.

Kako poboljšati otpornost šuma?

Kroz dobivene rezultate analiziraju se i različiti pristupi gospodarenju šuma s ciljem pronalaska najboljeg načina koji će poboljšati prilagodbu i otpornost šuma te smanjiti njihov gubitak, posebno u kontekstu LULUCF-a (Land Use Land Use Change and Forestry). FOREST čini grupa znanstvenika koji provode istraživanja šuma Europe ali i šire s ciljem razvijanja šumskog informacijskog sistema (Forest Information System for Europe - FISE).

Ovaj sustav neće uključivati samo šume Europe već će sadržavati relevantne informacije o šumama na globalnom nivou koje utječu na šume i šumske aktivnosti na području Europe. Radi se zapravo o objedinjenom podatkovnom sustavu šuma koji bi svakako trebao olakšati pravilno gospodarenje šumama te poboljšati uvid u stanje šumskih sustava Europe.

Velika tradicija šumarstva

Nakon prihvaćanja Strategije razvoja šumarstva Europske Unije, aktivnost FISE podijeljene su u četiri modula: poremećaji u šumama, usluge odnosno proizvodi šumskih ekosustava, šume i EU bio-ekonomija, šume i klimatske promjene.

Tim koji čini FOREST jesu znanstvenici iz gotovo svih zemalja Europske Unije, unatoč velikoj tradiciji šumarstva u Hrvatskoj i bogatom znanju hrvatskih znanstvenika iz područja šumarstva, za sada naših stručnjaka nema unutar programa no nadamo se da će se s vremenom i to promijeniti. Hrvatska iskustva gospodarenja šumama zasigurno mogu biti od pomoći za cjelokupni razvoj šumarstva Europske Unije.

Autor: Irena Devčić, Foto: BoxerX/bigstockphoto.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor