Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šume za proizvodnju hrane
  • 13.01.2017. 12:00

Šume za proizvodnju hrane umjesto njiva?

Šume su neiscrpan izvor hrane, počevši od gljiva, šumskih plodova i na kraju životinja, navodi akademik Veljko Milković.

Foto: Privatna arhiva Veljka Milkovića
  • 5.006
  • 488
  • 0

Poznati akademik i izumitelj, Veljko Milković, prije dvije godine nominiran za Nobelovu nagradu iz fizike, osmislio je projekt "Šume za proizvodnju hrane - zamjena za njive", a trenutno piše i knjigu na tu temu.

"Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme sve više propagira GMO hrana, koja je prema zagovornicima ove hrane jedino rješenje za glad u svijetu. Međutim, od ranog djetinjstva pobornik sam ideje da nam drveće može dati mnogo više hrane od oranica i njiva" priča za naš portal Miljković.

Šume kao izvor hrane

Prema njegovim riječima, šume su neiscrpan izvor hrane, počevši od gljiva, šumskih plodova i na kraju životinja. Ovaj izumitelj po zanimanju povjesničar, podsjeća da je pračovjek u paleolitu bio sakupljač plodova, a da je znanstveno i dokazano da su tadašnji ljudi bili zdraviji od suvremenog čovjeka, а osim toga nisu bili ni agresivni.

"Pračovjek se hranio žirom i bukvinim žirom, koji je također jestiv, a mnogi su to zaboravili. Primjera radi, svinje su se nekada hranile bukvinim žirom, a danas ih prehranjujemo kukuruzom. Da bi se dobio određen prinos kukuruza treba raskrčiti zemlju, napraviti plodnu oranici uložiti novac, a o vremenu ovisi kakav će biti prinos. Prinos diktira i tržišnu cijenu mesa, koja nije uopće mala", objašnjava Milković.

Povratak nekadašnjem načinu prehrane

Milković kroz svoj projekt predlaže povratak ranijem načinu prehrane ljudi i domaćih životinja, sa znatno više plodova rodnog drveća koje se jednom posadi, a dugoročno rađa. Reč je o pitomom kestenu, orahu, lijeski, bademu, kajsiji, hrastu, pa čak i javoru, a uz to i sve drugo drveće sa skromnim zahtjevima, koje daje zdrave plodove.

"Ovakvim postupkom bi se donekle povratile nekadašnje šume koje su se nemilice krčile, na štetu životne sredine. Drveće sa jestivim plodovima može se masovno saditi na mjestima nepogodnim za poljoprivrednu mehanizaciju: obala rijeka, otoci, brdovita kamena područja, gradski park i tako dalje. S obzirom na to da uz šume i njive bolje rađaju, pravi je razlog da se oranice ograde drvećem kao zaštitnim pojasom od erozije", priča sagovornik.

Kako kaže, pitomi kesten daje i do 200 kilograma plodova po stablu godišnje, a njegov životni vijek je i preko 500 godina. Stablo oraha za života daje 4.000 kilograma plodova - sa 1.200 kilograma masti i 200 kilogama proteina, što sa jednake površine ne daje niti jedna kulturna biljka. Slične prinose ostvaruje lijeska i neke vrste hrasta. Inače, svi navedeni plodovi, kako ističe, imaju vrlo sličan sadržaj i energetsku vrijednost kao i žitarice.

Dodaje da u prehrani ne bi trebalo pretjerivati sa visokokaloričnim plodovima kao što su orah, lješnjak, badem , nego jesti najviše 10 u tijeku dana.

"Divlji kesten nije za jelo, jer je otrovan, ali od njega se može proizvoditi sapun. Od kada sam ovo otkrio, sapun iz trgovine ne koristim, već ga sam pravim. Naime, kada se kesten isjecka i potopi u vodu, ispare sve otrovne tvari iz njega, a on ispusti sapunozoide koji su odlični za pranje ruku, pa čak i pjeni", navodi Miljković.

Intezivna proizvodnja hrane

Ovaj projekt ima višestruku namjenu, jer se prostoru između drveća omogućuje intezivan uzgoj povrća u plastenicima sa reflektirajućim površinama (sjajna folija ili premaz), što doprinosi bržem rastu i sazrijevanju plodova. Leja u plasteniku može biti izdignuta sa odgovarajućom podlogom.

Također i razne vrste jestivih gljiva se mogu uzgajati između drvoreda, a tu je i šumsko voće poput divljih jagoda, kupina i malina.

Foto: Privatna arhiva Veljka Milkovića


Tagovi

Veljko Miljković Šume Šumski plodovi


Autor

Ljiljana Milovanović

Više [+]

Poljoprivredna tehničarka voćarsko- vinogradarskog smjera s bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Ljubiteljica pasa.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]