• Utjecaj šuma na poljoprivredu
  • 04.08.2013.

Šume pridonose proizvodnji kvalitetnog grožđa i vina

Utjecaj šuma na poljoprivrednu proizvodnju te na vinogradarstvo i vinarstvo značajan je i velik, štoviše riječ je o njihovom suživotu. Stoga je nužno trajno uzgajati, podizati i njegovati vinograde kutjevačke graševine kao i šume Krndije.

Foto: RGBStock.com
  • 551
  • 26
  • 0

Od davnih vremena šume su bile u žarištu čovjekova zanimanja, posebice stoga što su mu pružale sigurno pribježište te predstavljale značajno mjesto skupljanja plodova, prijeko potrebnih za prehranu. Stoljećima iskorištavajući šumu, čovjek ju je istodobno obožavao sa strahopoštovanjem, vjerujući da je nastanjuju moćna bića koja ga štite. Postupno je shvaćao koliko je značajan utjecaj šume na njegov život, opstanak i okoliš, a njegovao je njezin kult od svoga postanka.

Temelj takvog razmišljanja su općekorisne funkcije, fenomen koji šume trajno imaju i pružaju. Suvremena šumarska znanost dijeli ih na ekološke ili zaštitne (hidrološka, vodozaštitna, klimatska, protuimisijska funkcija), društvene ili socijalne (estetska, zdravstvena, rekrecijska, turistička), te socijalno -ekofiziološke (genetska, biološkoraznolikosna, fiziološka). Osim što pozitivno utječu na čovjekove životne uvjete, pretežit broj navedenih funkcija imaju pozitivan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju u zaštiti od erozije, sprječavanja bujica i poplava, reguliranja vodnoga režima, povećavanja plodnosti tla i poljodjelske proizvodnje, uravnoteženja klime i dr.

Osobito je važna veza šume i poljodjelstva, a očituje se u tome što se i danas pojedine samonikle, kultivirane, vinogradarske i voćarske vrste nalaze u florističkome sastavu naših prirodnih šuma (divlja loza, divlja jabuka, kruška, trešnja, višnja, orah, oskoruša). Potonje vrste su tijekom dugoga vremena prešle u poljoprivredne kulture. Naime, njihova biološka svojstva i ekološki zahtjevi usklađeni su i prilagođeni klimatskim uvjetima koje šuma omogućuje i prenosi na okoliš. Čovjek je uništavajući prirodna bogatstva, posebice tijekom sječe, paljenja i krčenja šuma za poljoprivredne površine, sve više dolazio do spoznaje o potrebi očuvanja ravnoteže u prostoru i o tome da je šuma u krajoliku bitno ekološko uporište za reguliranje odnosa između agroekosustava i hidroloških sustava.

Vinova loza - šumska biljka i poljoprivredna kultura

O ovoj temi zapaženo predavanje održao je akademik Slavko Matić na međunarodnome simpoziju o graševini održanom u Kutjevu 31. svibnja, a njegova prezentacija imala je naziv “Utjecaj šuma Krndije na graševinu”. Ova planina karakeristična je po jedinstvenom reljefu i posebnim geomorfološkim činiteljima koji značajno utječu na kvalitetu šumskoga pokrova i druge vegetacije. Govoreći o ovim šumama, Matić je istaknuo kako one zauzimaju površinu 22.451 ha, a obuhvaćaju raznolika staništa na kojima se nalazi 14 prirodnih šumskih zajednica. Navedenim šumama i šumskim zemljištem gospodare Hrvatske šume sa svojom požeškom i našičkom podružnicom (šumarije Kutjevo,Čaglin, Đurđenovac i Našice), a njihova velika gospodarska vrijednost rezultat je kvalitetnoga staništa i stručnoga gospodarenja tijekom njihove duge povijesti. Posebice to do izražaja dolazi u novije vrijeme, kada iznimno dobro gospodare požeški i našički šumarski stručnjaci. Posebno je naglasio ekološku i biološku povezanost šuma i poljoprivrednih kultura.

Naime, svaka suvisla, prirodna šuma, stvara svoju klimu koja utječe na njezin bliži i dalji okoliš, osobito na voćarske i vinogradarske kulture. Poznato je da najbolju kvalitetu grožđa i vina daju vinogradi podignuti na južnim i jugozapadnim šumovitim obroncima naših gora (Plješivica, Ivančica, Kalnik, Papuk) pa tako i ovi na Krndiji. Europski su vinogradari spoznali značenje šuma za uspijevanje vinograda te podižu vinograde u okruženju šuma, ili šume unutar većih kompleksa vinograda. Posebice je to vidljivo na južnim padinama šumovitoga Schwarzwalda u Njemačkoj te Vogeza u Francuskoj.

Na južnim krndijskim obroncima bijela se graševina uzgaja u Kutjevu više od sto godina, a upravo na tim padinama šume se i vinogradi isprepliću, izmjenjuju i okružuju te međusobno utječu jedni na druge. Naime, kutjevački vinogradi rastu na onim površinama gdje od iskona rastu šume koje svojim mezoklimatskim, mikroklimatskim i ostalim činiteljima utječu na vinovu lozu. Potonja kao divlja odavno raste u tim šumama te su joj ekološki zahtjevi i biološka svojstva prilagođeni optimalnim uvjetima koje šuma svojim postojanjem i utjecajem stvara. To je jedan od razloga što je graševina na tom području razvila takva svojstva koja je izdvajaju i razlikuju od svih njezinih srodnica uzgajanih u drugim krajevima te je čine jedinstvenom. Na izvanredno povoljnim staništima i posebnom okruženju razvila je kvalitetna svojstva do tada neprepoznatljiva za tu sortu.

Svojom strukturom i klimatskim uvjetima šume značajno utječu na zaštitu vinograda od elementarnih nepogoda i klimatskih ekstrema, posebno od tuče, mraza, erozije, ekstremno visokih i niskih temperatura, vjetrova. Šuma povećava vlažnost zraka i tla, općenito utječe na pozitivne klimatske i druge činitelje koji zaštićuju vinograde, te pridonose proizvodnji kvalitetnoga grožđa i vina. Možemo stoga tvrditi da je utjecaj šuma na poljoprivrednu proizvodnju te na vinogradarstvo i vinarstvo značajan i velik, štoviše riječ je o njihovom suživotu.

Foto: RGBStock.com


Izvori

Hrvatske šume


Tagovi

Kutjevo Krndija Vinograd Vinova loza Graševina Šume Kvaliteta grožđa

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi