Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Josipdol
  • 10.02.2015. 07:20

Šume knezova krčkih i dalje sjaje punim sjajem

Šumarija Josipdol jedna je od pet šumarija Ogulinske podružnice Hrvatskih šuma. Smještena unutar plodne ogulinske doline i na obroncima Male i Velike Kapele, izaziva divljenje, ne samo svojom poviješću, već i prirodnim bogatstvom.

  • 583
  • 16
  • 0

Šumarija Josipdol nalazi se u sastavu Ogulinske podružnice Hrvatskih šuma. Po svim karakteristikama, to je šumarija koju obilježava gospodarenje sastojinama raznih vrsta četinjača, od kultura ariša, smreke i običnog bora pa sve do prebornog gospodarenja u višim dijelovima. To je ujedno i kraj hrvatskih knezova Frankopana koji su stolovali iz poznatog grada Modruša u 14. i 15. stoljeću.

Zbog tvornice celuloze na poljoprivrednim površinama - četinjače!

Šumarija Josipdol jedna je od pet šumarija Ogulinske podružnice Hrvatskih šuma. Smještena unutar plodne ogulinske doline i na obroncima Male i Velike Kapele, šumarija Josipdol se smjestila u okruženju šumarije Ogulin na sjeveru, šumarije Drežnica na zapadu, šumarije Brinje gospićke podružnice na jugu, dok su na istoku šumarija Saborsko-Plaški te vojno vježbalište Eugen Kvaternik koje pripada Ministarstvu obrane. Šumarija ima četiri gospodarske jedinice: Alilovica (3.713 ha), Makovnik (3.932 ha), Modruš (2.521 ha) i Radošić (1.572 ha).

Alilovica i Makovnik su najveće i najproduktivnije gospodarske jedinice koje se nalaze na planini Mala Kapela (Makovnik) i Velika Kapela (Alilovica) gdje se gospodari na preborni način jelom i bukvom. Gospodarske jedinice Modruš i Radošić zanimljive su jer velike površine zauzimaju mješovite sađevine običnog bora, ariša te duglazije. Naime, 60-ih godina u obližnjem Plaškom otvorena je tvornica celuloze, stoga su vlasti počele saditi četinjače na poljoprivrednim površinama. Kao rezultat, danas imamo oko 70 % površina pod običnim borom dok ostalo čine američki borovac, ariš i duglazija. Kako je tvornica celuloze propala, tako više ne postoji potreba za ovim vrstama alohtonog drveća te se čeka kraj ophodnje kako bi se napravila konverzija. Cijelu proceduru konverzije objasnio nam je upravitelj šumarije Josip Belančić.

Agresivna kupina onemogućava redovnu konverziju

"Na ovim prostorima, kupina predstavlja veliki problem jer je vrlo agresivna, što onemogućava redovnu konverziju tako da je najučinkovitija metoda da nakon sječe napravimo mehaničku obradu tla - poslije koje površinu naseli kupina koju pustimo da formira nekoliko listova. Nakon što kupina prolista, tijekom kolovoza i početkom rujna se tretira herbicidom i tek nakon što prođe karenca u jesen, sadi se smreka rijetkom sadnjom. Razlog tomu je što će sjeme sa susjednih površina također pasti na sađenu površinu i u kratkome vremenu dostići smreku te smo na taj način dobili stabilnu mješovitu sastojinu koja odolijeva napadu potkornjaka koja je opet dovoljno gusta da sakrije svjetlo kupini. Ta metoda se pokazala najučinkovitijom", zaključuje Belančić.

Šumarija u čijem je sastavu i poznati rasadnik Oštarije zapošljava 54 djelatnika. Njih osam brinu se za rasadnik, dok ostatak brine o etatu koji je prošle godine iznosio 33,8 tisuća m³. Glavne vrste su jela sa 13,7 tisuća m³ te bukva sa 12,3 m³. Od ostalih vrsta, prošle godine je posječeno 2.800 m³ smreke, 2.600 m³ bora, a bilo je i nešto malo ariša te gorskog javora.

Minski sumnjiva područja

Veliki problem u gospodarenju predstavljaju minski sumnjiva područja, pogotovo u visokoj šumi GJ Makovnik i to na površini od 1.564 ha sa grubo procijenjenom drvnom zalihom od 1.440.000 kubika. Osim što je drvna zaliha nedostupna, minski sumnjiva područja su legla zaraza koja se ne mogu sanirati, a šire se na okolne površine. Tu se prvenstveno misli na potkornjaka. Minski je sumnjivo i 286 ha unutar GJ Radošić te 131 ha unutar GJ Modruš, ukupno 1.980 ha. Dodatne probleme zna raditi lokalno stanovništvo koje nelegalno ulazi u minski sumnjiva područja, što pravi golemi problem šumarima. Tome se na kraj pokušalo stati raznim metodama, pa čak i zatvaranjem ceste sa kamenim materijalom, no na žalost, neodgovorni pojedinci uvijek nekako nađu put do šume gdje čine šumsku štetu.

Prošlogodišnja ledena kiša koja je devastirala Gorski kotar stigla je i do Josipdola, no u znatno manjoj mjeri tako da je stradalo 2.000 m³ bruto mase ariša i običnog bora na nadmorskoj visini od 300 - 400 metara, unutar GJ Modruš. Površine su sanirane kao slučajni prihod i nema trajnih posljedica na sastojinu. Značajan problem predstavljaju i neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji znaju biti ozbiljan kamen spoticanja pri gospodarenju, pogotovo u gospodarskim jedinicama Modruš i Radošić. Naime, na nekim česticama uknjižena su dva vlasnika, što je posljedica raspuštanja općenarodne imovine početkom 90-ih. Problem je u tome veći što ne postoji jasno razgraničenje katastarske čestice na dva vlasništva zbog čega je provođenje gospodarske osnove svedeno na nemoguću misiju.

Rasadnik Oštarije najpoznatiji u ovom dijelu EU

"Dovoljan je pogled na kartu tih gospodarskih jedinica gdje se jasno vidi u čemu je problem. Mnogo gusto raspoređenih sitnih čestica veličine do 0,5 ha na maloj površini", pokazuje nam Belančić. Ipak, ponos šumarije i UŠP ogulin svakako je rasadnik Oštarije, najveći u Hrvatskoj te jedan od najpoznatijih po proizvodnji četinjača u ovome dijelu Europe. Smješten na 32 ha, rasadnik je nekoć proizvodio pet milijuna sadnica. Osnovan je kako bi se pošumilo veliko područje u što kraće vrijeme za potrebe tvornice celuloze u Plaškom te za očetinjavanje koje je 60-ih bilo u modi. Iako je današnja proizvodnja puno manja, oko 820 tisuća, u šumariji Jospidol su zadovoljni jer jedini proizvode školovane sadnice četinjača (proizvodnja od 560 tisuća), a znatan udio predstavlja i proizvodnja hortikulturnog materijala (260 tisuća). Proizvodnji će u buduće pomoći i nova moderna akumulacija koja se napaja vodom iz obližnjeg izvora.

Jozefina i Francuski most

Na području šumarije Josipdol nalazi se i nekoliko zanimljivih turističkih lokacija, koje je svakako vrijedno posjetiti. Samo mjesto nalazi se na, donedavno vrlo važnom prometnom pravcu između Karlovca i Senja, popularnoj cesti Jozefini. Kod mjesta Oštarije, nalazi se tzv. Francuski most koji je gradio Napoleonov general Auguste Marmont, a koji je bio sastavni dio te povijesne rute. Povijesni grad Modruš, također se nalazi na području šumarije.

Riječ je o ruševinama utvrde u kojoj su stolovali hrvatski knezovi Frankopani u 14. i 15. st., a sve do II. svjetskog rata bio je značajno mjesto u Ogulinskom kraju. Danas je i utvrda i selo ostavljeno zubu vremena, iako je riječ o mjestu sa velikim turističkim potencijalom jer je okolina predivna. Jezero Sabljaci nadomak Josipdola također je popularno izletište te omiljena meka ribiča. Rijeka Mrežnica (ponornica, ne rijeka Mrežnica koja se ulijeva kod Karlovca) koja puni jezero Sabljaci ujedno napaja pitkom vodom cijeli ogulinski kraj, a kako dobro znamo da u kvaliteti vode veliku ulogu ima i šuma, onda je jasno da se lokalni šumari imaju čime dičiti. Šume i šumsko zemljište šumarije, kao i uglavnom cijelog ogulinskog kraja, bile su feudalni posjedi modruških knezova Frankopana od 1225. godine sve do 1671. godine kada postaju vlasništvo habsburškog dvora.

Šumsko zemljište kroz povijest

Reformom Vojne krajine 1762. godine predane su na upravljanje vojnim vlastima, u ovom slučaju Ogulinskoj pukovniji. Ukidanjem feudalnog sustava 1848. godine Krajišnici dobivaju pravo korištenja carskog šumskog zemljišta za vlastite potrebe. Zakonom iz 1860. godine osniva se u Ogulinu šumarski ured, a 1878. godine ogulinska imovna općina sa tri šumarije: Ogulin, Plaški i Brinje. Imovne općine egzistiraju do 1947. godine, a od tada su sve šume i šumska zemljišta proglašena Opće Narodnom imovinom. Ovakav imovinsko-pravni status zadržan je do 1990. godine, kada prema Zakonu o šumama sve šume i šumska zemljišta postaju državno vlasništvo Republike Hrvatske. Zanimljivo je da je zgrada šumarije bila u Modrušu sve do 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon čega je iz praktičnih razloga prebačena u Josipdol. Sadašnja zgrada ove će godine dobiti i novo ruho, jer je planom odobrena obnova fasade, krovišta i stolarije.


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Mrežnica Josipdol Oštarije rasadnik Josip Belančić Frankopani Šumarija Drežnica Ogulinska dolina GJ Makovnik Četinjače Auguste Marmont

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]