• UŠP Ogulin
  • 05.06.2018. 07:30

Šumarija Jasenak: Neiskorišteni turistički potencijal šuma i planina

Područje gotovo stopostotne obraslosti šumama koje u potpunosti služe gospodarskoj funkciji potencijal je kakav ima malo koja šumarija u Hrvatskoj. Kada tu dodamo golemi turistički potencijal baziran na zimskim sportovima Bjelolasice, ljetnom planinarenju i blizini mora, zaključak je kako bi se u ovaj kraj stanovništvo trebalo doseljavati a ne odlaziti trbuhom za kruhom.

Foto: Goran Vincenc
  • 853
  • 70
  • 0

Šumarija Jasenak klasična je brdsko – planinska šumarija koja gospodari na nadmorskim visinama od 615 metara na kojima leži Jasenačko polje pa sve do 1535 metara koliko ima Kula, najviših vrh Bjelolasice i Gorskog kotara. Prostor je to izuzetno bogat šumama bukve, jele i smreke, gotovo stopostotne obraslosti i unatoč terenima s velikim nagibima i visokom kršu, prostor gdje sve šume imaju gospodarsku funkciju.

Šumarija Jasenak na istoku graniči sa šumarijom Ogulin dok je šumarija Drežnica smještena uz jugozapadnu granicu. Jugozapadno je šumarija Novi Vinodolski iz sastava UŠP Senj dok na sjeveru i zapadu graniči s trima šumarijama iz sastava UŠP Delnice a riječ je o šumarijama Gomirje, Ravna Gora i Mrkopalj. Na zapadu šumarija graniči i sa strogim rezervatom Bijele i Samarske stijene koji je izuzet iz šumskog gospodarenja i unazad dvije godine za njega se ne propisuju nikakvi radovi.

Ukupna površina šumarije je 8.164 ha, od čega je 116 ha neplodno,79 ha neobraslo a 7.969 ha obraslo. Šumarija je podijeljena u tri gospodarske jedinice: Šiljevača s površinom 3.642ha, zatim Jasenačka kosa površine 2.654 ha te Dumanić - Jaževitar površine 1.868 ha. Gospodarenje na području gotovo cijele šumarije je preborno.

Zgrada šumarije Jasenak

Otvorenost šuma u prosjeku je 19,5 km/1000 ha i smatra se zadovoljavajućom za brdsko planinsko područje. Problem predstavlja održavanje infrastrukture koja je u potpunosti rađena strojno i odradila je 3-4 ophodnjice te je došlo vrijeme za njezinu obnovu. O šumariji brine 40 zaposlenika na čelu s upraviteljem Nenadom Vukadinovićem. Prosječni godišnji etat iznosi 42.000 m³ neto ili 50.157 m3 bruto mase, od čega 3-4 tisuće otpada na sanitarnu sječu, kojoj je uzrok uglavnom potkornjak. 

Prirodno pomlađivanje 

Zanimljivost je svakako činjenica da zbog izvrsnog prirodnog pomlađivanja na području cijele šumarije gotovo da i nema uzgojnih radova. U to smo se bili uvjerili prilikom obilaska terena gdje nam je upravitelj Vukadinović pokazao mladu pomlađenu površinu smreke iz sjemena iznimne kvalitete koja se nalazi na samome rubu šume. Svi radovi BOŠ-a svode se na opažačku i motriteljsku protupožarnu službu, čuvanje šuma te na sanitarne sječe.

Kako naglašavaju u šumariji, posla je puno a vremena malo i trenutno ih muči manjak radnika. Kako nam je rekao upravitelj, šumarija treba jednog revirnika te tri do četiri šumska radnika sjekača i dva šumska radnika (traktorista-kopčaša). "Treba istaknuti kako zbog golemih količina snijega koje svake godine padnu na ovim područjima šumarija početkom i krajem godine nije u mogućnosti obavljati šumarske poslove. Gotovo sve šume nalaze se na nadmorskoj visini većoj od 700 metara gdje se visoki snijeg dugo zadržava zbog čega radna sezona traje otprilike 8,5 do 9 mjeseci. Radnici u zimskom razdoblju idu na ispomoć u druge šumarije ili podružnice", rekao nam je upravitelj Vukadinović.

Kada govorimo o velikim količinama snijega, upravo je ova godina bila ekstremna. Tijekom veljače i ožujka snijeg je stvarao velike poteškoće lokalnom stanovništvu a o razmjerima ekstremnih padalina dovoljno govori podatak kako se pod snijegom urušilo 9 objekata u selu, što je ostalo nezapamćeno u ovom kraju. Šumari su tada ponudili svoju pomoć lokalnome stanovništvu koje je većinom treće životne dobi pomažući im u opskrbi hrane te lijekova te probijajući puteve do njihovih domova o čemu su izvijestili mediji.

Osim s lokalnim stanovništvom, upravitelj ističe odličnu suradnju s dobrovoljnim vatrogasnim društvom s kojima se često dogovara rješavanje problematike lokalne zajednice. Šumari još surađuju sa školom s kojom redovito rade na programu Škola u šumi, šuma u školi te na akciji Zelena čistka pri kojoj pokušavaju djeci približiti problematiku otpada u šumama. Nekada je ovaj kraj bio puno življi. Radila je i lokalna pilana a turizam je bio u procvatu za vrijeme dok su u Hrvatski olimpijski centar dolazili naši sportaši na pripreme, a skijalište radilo punom parom. Nažalost, nakon požara 2011. godine HOC i skijalište ne rade što je uzrokovalo propast turizma i gubitak radnih mjesta te naposljetku odljev stanovništva.

Upravitelj Nenad Vukadinović

Šumarija je surađivala s HOC-om aktivno sudjelujući u sanaciji i čišćenju 6 km skijaških staza oko centra. U iščekivanju investitora, djelatnici šumarije nadaju se kako će se vratiti vremena kada je ovaj kraj živio i od turizma. S time u vezi, šumari se nadaju da bi ponovno pokretanje turizma aktiviralo obnovu Radničkog doma u Jasenku. Riječ je o objektu koji je trenutno izvan funkcije ali ima veliki potencijal. U ne tako davna vremena, Radnički dom imao je kapacitet 48 ležajeva i uglavnom se koristio za radnike koji bi u Jasenak dolazili kao ispomoć. S obzirom na golemi turistički kapacitet kraja u vidu zimskog sportskog turizma te planinarskog i alpinističkog turizma te blizine mora (Novi Vinodolski udaljen je svega 45 km) namjera šumarije je prenamijeniti objekt u turističke svrhe koji bi mogao raditi cijele godine, zimi zbog zimskih sportova a ljeti zbog planinara i rekreativaca.

Šumarija se ponosi svojim prirodnim šumskim blagom a tu prvenstveno mislimo na javore rebraše te smreku rezonanc, dvije vrste drveta karakterističnih tehničkih svojstava zbog kojih su iznimno cijenjeni kod proizvođača glazbala. Kako bi uopće postigli takva tehnička svojstva gorski javor i obična smreka obično moraju rasti u vrlo specifičnim stanišnim i klimatskim uvjetima, često na višim nadmorskim visinama a upravo šume u okolici Jasenka imaju veći broj takvih ekoloških staništa. 

Nekoć se u Jasenku izrađivala šindra koja je krasila krovove Gorskog kotara i Like za što je potrebna smreka posebne kvalitete no taj zanat je nažalost izumro i veliko je pitanje hoće li se na području Jasenka ponovo obnoviti. Laka i otporna šindra u krajevima s posebno dugotrajnim i visokim snježnim nanosima kud i kamo je bolje i estetski vrjednije rješenje od teških glinenih crjepova koji danas krase krovove naših brdsko planinskih krajeva. Gospodarenje šumama ovoga područja ima vrlo dugu tradiciju koja seže još od 1724. godine kada Bečka dvorska kancelarija provodi skromnu ali prvu inventarizaciju i opis šuma Gorskog kotara i Primorja a dvadesetak godina kasnije Karlovački generalat provodi inventarizaciju šuma na većem području, što se smatra prvom inventarizacijom u hrvatskom šumarstvu.

Turistički potencijal 

Za vrijeme Vojne krajine šume i šumska zemljišta bile su u državnom vlasništvu o njima se brinula Ogulinska pukovnija sve do osnutka Imovne općine Ogulin osnovane 1878/1879. godine kojima pripada većina šumat. One šume dobre kvalitete dok manji dio panjača i šikara pripada zemljišnim zajednicama Jasenka i Drežnica.

Šumama je upravljao Okružni šumski ured u Ogulinu pod stručnim nadzorom Kraljevskog šumarskog ravnateljstva u Zagrebu. Raspuštanjem Vojne krajine, šume prelaze u državni erar te se u Jasenku osniva Kraljevska državna šumarija, opet pod ravnateljstvom iz Zagreba. Između I. i II. Svjetskog rata šumarija Jasenak posluje u sastavu Direkcije šuma Sušak. Agrarnom reformom iz 1947. godine sve šume oko mjesta Jasenak pripojene su u sastav šumarije. Ovakav imovinsko pravni status pod nazivom društvenog vlasništva zadržan je do 1990. godine kada su prema Zakonu o šumama sve šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske osim onih u privatnom vlasništvu postale državno vlasništvo RH.

Smreka se od prirode odlično pomlađuje

Šumarija je svoje najslavnije dane doživjela u lipnju 1999. godine kada je bila domaćin manifestacije Dani hrvatskog šumarstva koja je ugostila oko 5.000 natjecatelja i gostiju. Nažalost poligon koji je uređen za potrebe te manifestacije danas je zapušten i uništen no kako nam je istaknuo upravitelj Vukadinović, jedan od primarnih zadataka šumarije u narednom razdoblju bit će ponovo obnoviti poligon za potrebe šumarskih natjecanja. Ipak smatramo da će ovome kraju bolji dani doći stavljanjem olimpijskog centra u funkciju, a tada će i šumarija imati prilike pokazati sav svoj turistički potencijal. Bio bi to potez koji bi sigurno vratio stanovništvo u ovaj kraj.

Tekst/foto: Goran Vincenc


Fotoprilog


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarija Jasenak UŠP Ogulin Turizam


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Eko vina Kabola Na istarskom imanju Kabola u Kanedolu pored Momjana završena je još jedna berba. Ber... Pročitaj cijelu bilješku »