Stotinu novih života Medulinke, hrvatskog stabla 2020. godine

Tijekom naredne godine u rasadnicima i staklenicima Hrvatskog šumarskog instituta, nakon već provedenog uzimanja plemki i cijepljenja nabavljenog sadnog materijala, uzgojit će se više od stotinu malih ladonjica genski identičnih - Medulinki, pobjednici natjecanja "Hrvatsko stablo 2020. godine" i finalistici europskog stabla godine.

Priča o kloniranju započela je krajem prošle godine, kada je Institut koji se, među ostalim, bavi čuvanjem genoma starih i značajnih stabala, predložio Općini Medulin suradnju na projektu, doznajemo od Sonje-Barbare Bader, općinske savjetnice za društvene djelatnosti. 

"Čudo tehnologije i života omogućit će tako da to stablo toliko značajno za našu zajednicu živi još stotinu i više života, da njen hlad daje sjenu pod kojom će se okupljati neki novi naraštaji mještana“, kaže nam dodajući da oduševljava pomisao da mala, zelena, pozitivna priča iz dana u dan raste i postaje sve veća te se zakotrljao kamenčić promjene u svijesti i mnoge potaknuo na razmišljanje i djelovanje o važnosti čuvanja okoliša. 

Djeca posadila nove ladonje 

Naime, Sonja-Barbara djeluje u više udruga koje se bave očuvanjem i valorizacijom kulturne i prirodne baštine te održivim razvojem te surađuje s udrugama i organizacijama civilnog društva, mještanima, školom, vrtićima...

"Nekako spontano se u mojoj glavi rodila ideja da ga kandidiramo za titulu Hrvatskog stabla 2020. Time je pokrenuta lavina pozitivne energije i emocija“, povjerava nam detalje oko prijave tog listopadnog stabla iz porodice brijestova, starog 115 godina.

Predložila je i da se mlada zasade na području općine u sklopu ovogodišnje kampanje "Zasadi stablo, ne budi panj". Djelatnici lokalnog komunalnog društva financirali su nabavku sadnica, pa je krajem veljače održan mali maraton sadnje tijekom kojega su vrtićanci i osnovnoškolci zasadili ukupno osam ladonja i 10 voćki doniranih od strane udruge.

"Kako ga posaditi mališani su naučili na praktičnoj radionici u područnoj školi u naselju Banjole. Tada su uvidjeli i njihov značaj za naš život i budućnost“, ističe.

Inače, u općini Medulin osam je naselja, pa je za akciju kolektivne sadnje odabrano osam ovih trogodišnjih stabala. 

Povijesna povezanost sa središtima istarskih naselja

Ladonje se vežu kroz povijest za središta naselja u Istri. To su mjesta svakodnevnih susreta, donošenja odluka od značaja za mještane, pa hlad velike krošnje krije tajne života i povijesti cijelog Mediterana. Najčešće je birana kao stablo koje će krasiti mjesni trg (placu) jer brzo raste i dobro podnosi razne klimatske uvjete. Njena gusta krošnja već za desetak godina daje sjenu i utočište za jakih ljetnih vrućina.

Zanimljivo je i kako ima mnoštvo naziva. "Kostela, košćela, koprivić, kompriva, fafarinka, fafarikula, haharinka, gangulić, kostanjula, pelegrinka, popriva, lilak, čiburić, poprivić, koprnja i ćići borići“, nabraja Sonja-Barbara Bader. U Istri, ona je svakako ladonja, landonja ili čokolatin (po bobicama koje izgledom i okusom podsjećaju na čokoladne dražeje), a u Medulinu je najstariji mještani i danas nazivaju ledonjom. Internacionalno je pak poznata po latinskom nazivu Celtis australis ili engleskom European Nettle Tree.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor