• Štete od dabrova
  • 14.06.2015. 18:20

Štetočina ili čuvar šumske vode?

Dokazano je kako dabrovi dodatno pročiste šumsku vodu tamo gdje se nastane. Kao prvo, voda koja se prelijeva preko njihovih brana dodatno obogaćuje ribnjak ili jezero kisikom. Drugo, dolazi do pojačanog taloženja na dno, odnosno fizičkog odvajanja mulja i svega drugog od vode koja je lakša i stoga ostaje gore.

Foto: depsoitphotos.com,
  • 1.052
  • 18
  • 0

U Hrvatsku je dabar reintrodukciran 1996. godine na područje Novoselca, a od tada se proširio na mnoga područja pa tako i na bjelovarsko. Djelatnici šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar od zimus su počeli bilježiti štete od ovog glodavca. Vrsta je koja u Hrvatskoj uživa status zaštićene zavičajne svojte zbog čega je još nepoznat način na koji će se sprječavati štete.

Šumarska struka poznaje pojam slučajni prihod, a taj se odnosi na drvnu masu koja je na razne načine postala tehnički neupotrebljiva ili oštećena bilo da je riječ o vjetrolomima, ledolomima, sušenjima uslijed bolesti, napada štetnika ili suše ili krađi. Ove godine UŠP Bjelovar, točnije šumarija Bjelovar bilježi novu vrstu slučajnog prihoda - štete od dabrova. U gospodarskoj jedinici Bjelovarska Bilogora, usred šumskog kompleksa nalazi se ribnjak zbog čega najveći europski glodavac, dabar ima idealne stanišne uvjete. Zaposlenici šumarije su prvu pojavu oštećenih stabala s tipičnim ogrizotinama i iverjem na tlu primijetili zimi prošle godine, oko ribnjaka u šumskome predjelu Ciganica - Budine, u odsjeku 25a kada su to još bili pojedinačni slučajevi. Taj odsjek karakteriziraju mlada stabla obične bukve, običnog graba i hrasta kitnjaka, dobre kvalitete i optimalne gustoće, nastala prirodnom obnovom.

Kada dabrovi grade branu

Prema podatku s početka ožujka u tom odsjeku nagriženo je oko osamdeset stabala obične bukve koja su na taj način osuđena na sušenje budući da im je narušen dotok hranjiva, a također i statika. Srušeno je bilo 47 stabla i to 8 stabala hrasta kitnjaka prsnog promjera 8 - 14 cm, 30 stabala obične bukve prsnog promjera 6 - 20 cm, osam stabala običnog graba prsnog promjera 6 - 8 cm i jedno stablo crne johe prsnog promjera 30 cm. Ukupan obijam oborenih stabala je iznosio 3,33 m3, a šteta se procjenjuje na 1840,44 kune. Na 80 oštećenih stabala obične bukve šteta iznosi 2918,40 kuna.

Revirnica, rukovoditeljica Odjela za ekologiju i stručna suradnica za ekologiju izišle na teren sredinom travnja kako bi provele uviđaj. Tom prilikom su utvrdile da dabrovi nastavljaju činiti nove štete. Zatekle su nekoliko stabala koje su dabrovi srušili na način da su pala u vodu i to paralelno poredana, što jasno upućuje da su dabrovi započeli s izgradnjom brane. Osim tih stabala zatekle su još ponešto srušenih i niz dobrano nagriženih stabala, uglavnom najbližih jezeru te ogoljeno tlo bez trave na par mjesta koja se spuštaju u ribnjak i u njemu tragove povećih noktiju.

Protivno navodima u stručnoj literaturi da dabar najčešće grize stabla mekih listača poput vrba, topola ili breza, srušena stabla u ovom slučaju pripadala su vrstama obična bukve, hrast kitnjak te obična smreka. Srušena smreka, dokaz je da ovim životinjama ne smeta smola. Da bi se bolje razumjelo kako dabar čini štete korisno je dodati nekoliko činjenica o njemu i njegovom načinu života.

Dabar u Hrvatskoj

Najveći glodavac europskog i azijskog kontinenta i drugi po veličini na svijetu (poslije kapibare), dabar, u Hrvatskoj je bio potpuno istrijebljen zbog pretjeranog lova. U Hrvatsku je ponovo unesen 1996. godine u sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj kada je iz njemačke pokrajine Bavarske dovezeno 75 jedinki koje su ispuštene na području šumarije Novoselec, UŠP Zagreb. Introdukcija je u potpunosti uspjela, što dokazuje činjenica da se proširio i po susjednim zemljama. Ovaj tajanstveni, pretežno noću aktivan sisavac, za nastanjenje bira mjesta gdje ima dovoljno hrane, čistu vodu i gdje nije uznemiravan.

Dabar, lat. Castor fiber može rušiti stabla zahvaljujući dvama gornjim i dvama donjim prednjim sjekutićima koji su sprijeda obučeni u caklinu koja sadrži veliku količinu željeza što zubima daje jasnu narančastu boju. Dodatna prilagodba sastoji se u tome što su ti sjekutići na krajevima povijeni prema unutra. Način na koji još funkcioniraju dabrovi zubi je taj da rastu neprestance budući da se neprestance troše i tako stalno ostaju iste dužine.

Brana je prva građevina koju dabrovi grade, jer im tako nalaže instinkt, a ima funkciju zaštite od njihovih prirodnih neprijatelja vukova i medvjeda. Tek kada zgotove brane koje mogu biti poredane u seriji, započinju s izgradnjom nastambe koja se nalazi u samome ribnjaku ili jezeru i čiji je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode. Podvodno se nalazi ulaz, a tako je smješten kako u nastambu ne bi ulazile druge životinje. To se pokazalo učinkovitim, osim u slučajevima kada dabar dijeli stanište s bizamskim štakorom koji je također odličan plivač.

Dabrovi pročišćavaju šumsku vodu

Od otvora uzlazno vodi hodnik sve do komore koja se nalazi iznad površine vode gdje životinje mogu normalno disati. Komora je najčešće podijeljena na dva dijela pa im jedna služi za sušenje dlake, a druga kao obitavalište. Obitelji broje deset do dvanaest članova, tj. četvoro odraslih jedinki i šestero ili osmero mladih. Svoje nastambe grade noću oslanjajući se na svoj izoštren osjet opipa, njuha i sluha dok im je vid slabija strana. Grade ih na način da blato i kamenje nose u kandžama, a drvnu građu među zubima.

Članovi obitelji ne trpe pripadnike drugih klanova u što su se mogli uvjeriti sudionici i svjedoci puštanja prvih jedinki na područje Hrvatske. Tom su prilikom u svrhu transporta životinje bile smještene u kaveze, a jedan je dabar zabunom smješten u kavez s obitelji kojoj ne pripada pa je u Hrvatsku stigao s ozbiljnim i dobro vidljivim ranama po leđima.

Dokazano je kako dabrovi dodatno pročiste šumsku vodu tamo gdje se nastane. Kao prvo, voda koja se prelijeva preko njihovih brana dodatno obogaćuje ribnjak ili jezero kisikom. Drugo, dolazi do pojačanog taloženja na dno, odnosno fizičkog odvajanja mulja i svega drugog od vode koja je lakša i stoga ostaje gore. Takva, još čišća voda privlači još više vrsta da se nastane na toj lokaciji pa se zahvaljujući dabru povećava i biodiverzitet.

Ipak, budući da se do sada nisu susretali s ovakvim šumskim štetama koje nisu zanemarive, djelatnici šumarije i Odjela ekologije UŠP Bjelovar izražavaju zabrinutost. Stoga će se u potrazi za rješenjem kako spriječiti daljnje štete obratiti ekspertu za dabrove, prof. dr. sc. Marijanu Grubešiću.

Autor: Marija Glavaš, Foto: depsoitphotos.com, @Furian


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarstvo Štete od dabrova Bjelovarsko-bilogorska županija Šumarija Bjelovar Zaštićena zavičajna svojta Dabar u Hrvatskoj Brana Biodiverzitet Marijan Grubešić Biodiverzitet Proćišćavanje vode Kisik Gradnja brane Bukva Ribnjak

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm