Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srnjača
  • 13.10.2018. 15:00

Srnjača - gljiva crnogoričnih šuma sa smeđim ljuskama na klobuku

Jeste li se već susreli sa srnjačom, gljivom neobičnog klobuka na kojoj su ljuske koje podsjećaju na crijep?

Foto: Arhiva Hrvatske šume
  • 3.992
  • 32
  • 0

O pojavi srnjače (lat. Sarcodon imbricatus) nedaleko od grada Uppsala u Švedskoj izvijestio je botaničar Olof Celsius 1732. godine. Carl Linné pisao je o njoj 1737. godine u svojem djelu Flora lapponica. Prvobitno je vrstu opisao pod znanstvenim nazivom Hydnum imbricatum u drugom tomu djela Species Plantarum 1753. godine. U rod Sarcodon smjestio ju je  finski mikolog Petter Adolf Karsten 1881. godine. Ime roda ove gljive potječe od starogrčkih riječi sarco što znači meso i odon što znači zub.

Srnjaču i vrsta lat. naziva Sarcodon squamosis su do posljednje dekade prošlog stoljeća smatrane jednom vrstom. Dotada uočene razlike odnosile su se na činjenicu da su plavi i zelenkasti pigmenti pridobiveni iz plodnih tijela, kvalitetniji ukoliko je gljiva rasla ispod bijelog bora (lat. Pinus sylvestris) od pigmenata iz plodnih tijela gljiva koje su bile povezane s običnom smrekom (lat. Picea abies). Na razliku su upućivale i određene makroskopske razlike, a grupa švedskih znanstvenika potvrdila je da je riječ o dvije vrste nakon što je provela analizu rDNK sekvenci. Objavili su na str. Science Directa kako je srnjača ona koja raste ispod smreka.

dv
Himenofor u vidu bodlji

Rasprostiranje i stanište

Rasprostranjena je u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, odnosno po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Češće raste u šumama četinjača nego u miješanim šumama. Preferira pjeskovita tla. Nalazi se u grupama, ponekad formira vilina kola. Stvara mikorizne veze s četinjačama.

Neobične ljuske na klobuku

Plodno tijelo je mesnato i prilično krupno. Klobuk je promjera od 5 do 10, ponekad i 30 cm, ravnog do konveksnog oblika, koji vremenom prelazi u blago konkavan s uleknućem u središtu, a ponekad poprima i lijevkastu formu. Rub je valovit, kod mladih primjeraka uvijen prema gore, a kod zrelih ponešto podvijen. Ekscentrično stoji na stručku. Tvrd je i suh na opip, dok je kod mladih primjeraka površina baršunasta na opip. Prekriven je krupnim, izbočenim, koncentrično raspoređenim ljuskama koje podsjećaju na crijep pa otuda latinski naziv vrste imbricatus u značenju crijepast. Ljuske s vremenom postaju krupnije, hrapavije i tamnije da bi s vremenom, odnosno starošću gljive spale, a površina postala glađom. Boja klobuka je smeđa ili srebrnkasto smeđa, a ljuske vidljivo tamnije smeđe boje. Meso je bijele boje u početku, a s vremenom postaje prljavo sive boje. Kod mladih primjeraka je sočno i gusto, a kod zrelih suho i tvrdo.

Himenofor, struktura na donjoj strani klobuka je u vidu bodlji čiji šiljci su usmjereni nadolje, dužine su od 1 do 10 cm, lomljivi te se lako otrgnu. Kod mladih primjeraka su bijele boje koja tamni kako gljiva stari i prelazi u smeđu. Stručak je valjkast, ali neravnomjerno i obično zadebljane baze, suh, gust i žilav. Kod mladih primjeraka pun, kod zrelih šupalj. Dužine je od 2 do 5, rjeđe 8 cm i širine od 1 do 1,5, rjeđe 3 cm. Površina stručka je glatka s malo vlakana. Pri vrhu je sivkast, a na bazi je smeđe boje. Nađu se i primjerci ljubičastog stručka. Spore su eliptične ili gotovo okrugle, kvrgave i smeđe boje. Otisak spora je bijele boje. 

dc
Preferira četinjače

Miris u početku nije izražen no vremenom postaje sve neugodniji. Meso ima specifičan miris poput začina i gorkast okus. 

Vrijeme sabiranja gljive je od kolovoza do studenog.

Djelovanje i upotreba gljive

Sadrže vlagu, mast, sirove bjelančevine, pepeo i ugljikohidrate (Barros et al. 2007.). Ustanovljeno je da količina nezasićenih masnih kiselina znatno nadmašuje zasićene, a pronađena je određena količina galne i askorbinske kiselite te vrlo mala količina beta karotena i likopena. Izoliran je i ergosterol kod kojega je zabilježeno antileukemijsko, antitumorsko i protuupalno djelovanje. 

Smatra se da konzumiranje sirove gljive može uzrokovati tegobe. Osrednje je kvalitete. Zbog jake i specifične arome, obično se za jelo ne uzima veća količina. Mlade nedozrele gljive pogodne su za usoljavanje, mariniranje i sušenje. Njihov gorki okus nestaje već nakon nekoliko minuta kuhanja. Bugari je melju za brašno. 

Slične vrste: hrapava ježevica (S. scabrosus) koja dolazi u šumama listača, a preferira bukvu.  

Autorica: Marija Glavaš


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Srnjača Gljiva Upotreba Ljuske


Partner

Hrvatske šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: darko.biscan@hrsume.hr web: http://www.hrsume.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]