Sva lovačka društva u Hrvatskoj muči isti problem - ona moraju plaćati štete od divljači na nasadima i automobila, što u EU nije slučaj.
Problem lovozakupnika u cijeloj Hrvatskoj je poprilici isti. Oni su ti preko čijih leđa se lome štete koje divljač napravi na nasadima ili automobilima.
Predsjednik Lovačkog društva "Mokrice" iz Oroslavja Davor Gredičak objasnio je to na primjeru. Dok neko lovačko društvo s oko 30 lovaca godišnje plaća lovozakup šest tisuća kuna, u isto vrijeme štete koje to isto društvo plati su oko 50 tisuća kuna, što je više od 1.500 kuna po lovcu.
"S druge strane, premije osiguranja po prilici su isto tolike ili veće, a neka osiguravajuća društva više s lovačkim društvima ne žele sklapati ugovore. To je ogroman trošak za lovačka društva, a s druge strane lovci su ti koji u prvom redu rade na zaštiti, ekologiji i uzgoju divljači, a naravno da pazimo i na zaštićenu floru i faunu", kaže Davor Gredičak dodajući da je svugdje u Europskoj uniji problem nadoknađivanja šteta riješen na način da štete od divljači plaćaju ili vlasnici automobila ili država.
Predsjednik Saveza lovozakupnika Krapinsko-zagorske županije Ivica Halapir kaže da je i problem što se kod nas ne smije pucati 300 metara od kuća.
"Svi smo mi lovci i znamo baratati oružjem i naravno da ne bi ugrožavali stanovnike", kaže Halapir nadajući se promjeni postojećih zakona. Da bi do toga moglo doći, na potpisivanju ugovora sa lovozakupnicima u Krapini, lovcima je rekao i župan Željko Kolar koji je naznake da bi se štete mogle skinuti s leđa lovačkih društava dobio i od resornog pomoćnika ministra.
Da su zagorski lovci, ali i regionalna uprava za primjer, govore brojni podaci. Naime, danas je potpisan Ugovor o produljenju zakupa za 10 godina s 27 od 30 lovozakupnika u Krapinsko-zagorskoj županiji i to pod istim uvjetima pod kojima i prošlih 10 godina.
"Nismo se bavili mišlju da bi nešto zaradili, iako smo to mogli, ali nismo s obzirom da ste vi zaslužni za stanje ovakvo kakvo je na našim lovištima", kazao je župan Kolar objasnivši da od novca od lovozakupnine 40% pripada državnom, a 60 županijskom proračunu.
No, sav dobiven novac ova županija, preko projekata, ponovno vrati lovcima. Takvu Odluku donijela je i Skupština ove županije. Kako je ovih 27 lovozakupnika vrijedno radilo, a izlov im je bio tek na kraju plana rada, zakupnine se nisu povećavale, jednom lovozakupniku ugovor istječe iduće godine, a za dva je raspisan natječaj, ali budući da za posljednja dva nije dobivena suglasnost Ministarstva poljoprivrede i Općinskog državnog odvjetništva, njihove će zakupnine biti pet do šest puta više.
"Zadovoljni smo ugovorima jer je odraz rada u lovištu i svemu što smo činili do sada i to nas obavezuje da i sljedećih 10 godina radimo kao i do sada", kazao je predsjednik Saveza LD KZŽ Ivica Halapir.
Potpisivanju Ugovora nazočili su i predsjednica Skupštine KZŽ Vlasta Hubicki te zamjenik župana KZŽ Anđelko Ferek-Jambrek. Ukupna površina svi zajedničkih otvorenih lovišta Krapinsko-zagorske županije iznosi 119.960 ha, a lovištima koja su predmet ugovora 107.229 ha. Ukupni iznos lovozakupnine od 27 lovozakupnika je 194.270,00 kuna.
Tagovi
Autorica