Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumski plodovi
  • 05.06.2023. 09:00

Sezona je vrganja, na što obratiti pažnju?

Vrganj je najpoznatija gljiva naših prostora. Ipak, pazite da je ne zamijenite s ludarom.

Foto: Semin Hamzić
  • 12.343
  • 752
  • 0

Ako bi gljivarima, ali i običnim zaljubljenicima u prirodu, postavili pitanje koju gljivu najviše vole ubirati i konzumirati, vjerojatno bi većina odgovorila - vrganj. Razlozi su brojni, a prije svega treba istaknuzi da je to jedna od najpoznatijih gljiva na našim prostorima te da je i oni sa skromnim poznavanjem gljiva mogu lako raspoznati.

Također, radi se o vrlo ukusnom i jestivom šumskom plodu, bogatom hranjivim sastojcima a niskim udjelom masti i kalorija. Vrganj se ne može uzgojiti te ga jedino možemo pronaći na njegovom prirodnom staništu.

Poznato je više od 100 vrsta vrganja

Pretpostavlja se da je poznato više od 100 vrsta vrganja, a najzastupljeniji na našim prostorima su: Pravi vrganj (Boletus edulis), Proljetni vrganj (Boletus reticulatus), Gorki vrganj (Boletus radicans), Crni vrganj (Boletus aereus) i Borov vrganj (Boletus pinophilus).

Gdje i kada ih tražiti? 

Za početak, trebali bi znati što je to neophodno prije odlaska u potragu za gljivama. Za hodanje po šumi potrebna nam je udobna obuća koja osigurava noge od ugriza zmije. Pletena korpa je poželjna za branje gljiva jer je prozračna i propušta micelij na tlo. Nikako ne bi smjeli koristiti plastične vrećice i sično, jer dolazi do gnječenja i oštećenja gljiva te potparavanja. Poželjan alat za čišćenje je mali nožić koji nosimo u korpi.

Obavezna oprema - korpa i nožić

Vrganj kod nas može rasti od travnja do studenog, ali ga najviše ima u periodu od kraja svibnja do kraja rujna. Kao i većina drugih gljiva živi u partnerskoj zajednici s određenom vrstom drveća te je taj odnos poznat kao mikoriza. Proljetni raste u listopadnim šumama najčešće u bukovoj. Pravi vrganj za stanište ima šume četinjače i listopadne posebno mu odgovara grabova šuma, Borov vrganj nalazimo u borovim, ali i bukovim šumama.

Ono što je najbitnije znati je da općenito voli kišni period s višim temperaturama, tako da je razdoblje s oborinama nakon kojeg uslijedi sunčano razdoblje idealno vrijeme za njegov porast. Iskusni berači će vam reći da u šumama voli predjele sa mahovinom, lišćem, ostacima stabala i tlo bogato humusom. Često se nalazi na rubovima šuma dok ga na livadama i čistinama rijetko možemo naći.

Najčešće greške u prepoznavanju 

Za one iskusnije gljivare je dovoljno da pogledaju dršku i šešir te na osnovu vizualnog zapažanja prepoznaju vrste vrgnja. Za manje poznate vrste je potrebno puno više za prepoznavane počevši od staništa, boje, oblika, uzdužnog presjeka gljive, građe donje strane šešira, izgleda micelija itd.

Oni nešto manje iskusni bi trebali prije pohoda kroz šumu pročitati neku knjigu o gljivama i za početak u šumu ići sa nekim iskusnijim. Kada su u pitanju gljive, najmanja greška može biti kobna i rezultirati trovanjem koje može dovesti do zatajenja nekih vitalnih organa, u nekim slučajevima i do smrtnog ishoda.

Možemo li se prevariti skupljajući divlje šampinjone?

Kod manje iskusnih ljubitelja vrganja, često se događa zamjena sa Brezovim djedom (Leccinum scabrum) i Grabovim djedom (Leccinum griseum), a posebno kod mlađih primjeraka gdje se klobuk (šešir) nije dovoljno razvio. Ipak, razlike u debljini stapke, boji i obliku klobuka su presudne za raspoznavanje ove vrste. Treba napomenuti da su i ove gljive jestive.

Pazite na Ludare

Ono što mnogi ne znaju je da nisu svi vrganji jestivi, tako se susrećemo s Lijeponogim vrgnjem ili kravljom balegom (Boletus calopus) koji se odlikuje stapkom čiji je vrh žućkast, a ispod njega sve do baze je ljubičastocrvene boje. Cjevčice i pore su žute boje, a pri dodiru mijenjaju boju u plavozelenu. Ova vrsta nije jestiva.

Najveća greška sakupljaču vrgnja se može dogoditi ukoliko ubere Ludaru (Boletus satanas). Za iskusne, prepoznavanje ne bi trebalo predstavljati problem. Vrlo je slična npr. Lijeponogom i Fehtnerovom vrgnju. Pore cijevčica su u mlade gljive žute, a poslije kako biljka stari pore poprimaju jarko crvenu boju. Ova gljiva je otrovna i izaziva jake želučane tegobe.

Na kraju, sretno svim sakupljačima gljiva, a posebno početnicima.


Tagovi

Vrganj Gljive Šumski plodovi Berači gljiva Sakupljači gljiva Vrste vrganja Gljiva ludara


Autor

Semin Hamzić

Više [+]

Dipl. ing. poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u financijskom sektoru, zaljubljenik u voćarstvo

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Žetva prije žetve, led potukao usjeve, voćnjake, vinograde, povrtnjake

Užasno nevrijeme s tučom poharalo je dijelove Hrvatske, ponajviše njezin istok gdje su i ove godine stradale poljoprivredne kulture. Ogromna količina oborina uz led velič...

Više [+]