Rana livadarka ili kako je Rusi zovu - nedovršeni šampinjon

Rana livadarka ili rana čehavka, lat. Agrocybe praecox (Pers.) Fayod) spada u male ili stapčare srednje veličine. Latinski naziv roda Agro znači polje, cybe glava, a naziv vrste praecox ukazuje na ranu pojavu gljive pa narodni i znanstveni nazivi zapravo odgovaraju jedan drugome. Prvi ju je opisao južnoafrički mikolog Cristiaan Henrik Parsoon 1800. godine pod nazivom Agaricus praecox. U rod Agrocybe premjestio ju je švicarski mikolog Viktor Fayod 1889. godine. 

Rod Agrocybe spada u porodicu Strophariaceae, a kod nas se unutar roda pojavljuje sedam vrsta. Nekih godina se javlja obilno, premda to nije čest slučaj. Njihova veličina i masa izrazito ovise o plodnosti tla. Kako rana livadarka nije odviše cijenjena po kvaliteti, a izgledom podsjeća na šampinjone zbog svijetlog klobuka i čokoladno smeđih listića, Rusi je znaju nazivati nedovršenim šampinjonom.  

Meso gljive je bijelo i mekano

Klobuk je nešto tamniji u središtu, blijede bež ili blijedo žute boje za suhog vremena i smežuran, svijetlo žutosmeđe boje za vlažnog vremena, promjera od tri do devet cm. Klobuk je gladak, dok je gljiva mlada konveksan je i sa slojem sluzi, a sa zrelošću se izravnava i često ispuca. Obično na njemu ostaje koprena. Listići su prirasli i gusti, u početku su bijele boje koja prelazi u tamno smeđu jer spore sazriju. Meso je bijelo, mekano i s vremenom smeđi. Stapka je bijele ili blijedo žute boje, valjkasta, ravna ili zakrivljena, često sa zakrivljenom bazom na kojoj se često nalaze rizomorfi. Visine je od četiri do sedam cm, ponekad i do deset. Dosta je debela, promjera oko jednog cm i s krhkim prstenom koji ponekad izostaje. Spore su elipsoidne i glatke, čokoladno smeđe su boje kao i otisak spora. 

Rasprostiranje i stanište

Rasprostranjena je po Europi, Sjevernoj Americi i na sjeveru Afrike. Dolazi u grupama, ponekad u proljeće u velikom broju, u šumama, na poljima i po livadama i drugim travnatim površinama poput vrtova. Budući da je saprofit, često se javlja na drvnim ostatcima kao što su kora i drvna sječka. Raste li na drvnoj sječki teže ju je uočiti zbog slične boje klobuka no nešto lakše za vlažnog vremena. 

Miris i okus ima na brašno, okus može biti gorak.

Vrijeme sakupljanja je u proljeće i rano ljeto.

Kemijski sastav gljive

Najveći udio zauzima voda. Od ugljikohidrata sadrži glukozu i dekstrozu, a količina ovisi o dostupnom svjetlu što znači da je veća što je sunčanije. Sadrži nešto bjelančevina, pepela, celuloze i masti. Zastupljene su i male količine vitamina od kojih najviše C. Zastupljeniji su minerali, također u malim količinama, ali većim nego vitamini. Od njih najviše kalij i zatim fosfor. Prisutne su i vrlo male količine aminokiselina. 

Je li gljiva jestiva?

Uvjetno je jestiva, potrebno ju je kuhati petnaestak minuta ili marinirati. Osrednje je kvalitete, a prati je i glas da se gorčina ne gubi ni kuhanjem. Premda se ubraja u slabo nutritivne gljive, ima određeno pozitivno djelovanje na velik broj funkcija u organizmu. Zahvaljujući fosforu podržava normalan rad organizma za vrijeme održavanja posta, dijete i kod vegetarijanaca. Poboljšava provodljivost živčanih stanica i snižava arterijski tlak zahvaljujući kompleksu dušičnih tvari. Normalizira razinu glukoze u krvi pa ih dijabetičari mogu konzumirati bez ograničenja. Sprječava razvoj anemije i infarkta, jača strukturu mišića i djeluje na povećanje mišićne mase zahvaljujući sadržaju lako probavljivih bjelančevina. Poboljšava razvoj funkcija velikog mozga i pamćenje i omogućuje bolje provođenje energije u središnjem živčanom sustavu. Asparaginska kiselina osigurava provodljivost među neuronima i osigurava opskrbu magnezijem i kalijem u stanice tkiva. Esencijalna kiselina valin osigurava bržu regeneraciju tkiva, povećava mišićnu otpornost, smanjuje apetit i sprječava razvoj depresije. Alanin jača životnu aktivnost, pomaže rastvaranje mokraćnih soli i sprječava njihovo taloženje. Lizin pokazuje protuvirusno djelovanje, točnije narušava aktivnost virusa herpesa i stimulira sintezu bjelančevina. Treonin podržava rad krvožilnog sustava i srca i stimulira hormon radosti serotonin, pomaže psihičko zdravlje i aktivnost antitijela. 

Autorica: Marija Glavaš