Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrvatske šume
  • 23.07.2022. 09:00

Ramino korito uskoro pod zaštitom? Do njega samo uz tri sata pješačenja

Ramino korito je oko četiri km duga šumovita uvala stiješnjena između visokih i strmih stijena koja se sastoji od niza vrtača, klanaca, dolaca, grebena i prijevoja.

Foto: Hrvatske šume
  • 252
  • 86
  • 1

Iako se u medijima mogu naći podaci da je Ramino korito poseban rezervat šumske vegetacije ili botanički rezervat, to nije točno. Kako kažu iz Hrvatskih šuma, trenutačno je jedini oblik zaštite ovog područja onaj koji je propisan od strane šumara Osnovom gospodarenja i gospodarenje u skladu sa smjernicama Parka prirode Velebit.

Naime, na njihovu inicijativu sve relevantne šumarske institucije sastale su se u tom velebitskom predjelu s ciljem stavljanja pod zaštitu ove sastojine prašumskog karaktera.

Radi se o području od oko 200 hektara koje šumari već više od 100 godina promatraju s posebnom pozornošću i u kojima nije bilo značajnijeg ljudskog utjecaja. Iznimka su bili manji ledolomi i veći vjetrolom koji se dogodio 2018. godine na rubnim dijelovima ovih sastojina. Tada je stradalo približno 900 m3 bruto drvne mase na površini od 6 ha.

Stoga je trebalo prema postulatima struke i Zakona o šumama sanirati tu površinu te su izgrađeni dodatni izvozni putevi što je izazvalo strah javnosti da će se predio posjeći. "No danas je jasno vidljivo da nije bilo mjesta za zabrinutost", kažu iz HŠ.

Nije pod direktnim utjecajem gospodarenja

U prostorima UŠP Gospić se 3. lipnja 2022. okupilo preko 20 predstavnika svih relevantnih institucija iz područja šumarstva i zaštite okoliša kako bi utvrdili trenutno stanje te potvrdili postojanje elemenata za proglašenje određenog stupnja zaštite.

Najnovija istraživanja u ovim znanstveno vrijednim predjelima provodi između ostalih i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu u suradnji s europskim stručnjacima pod vodstvom prof. dr.sc. Stjepana Mikca koji je prilikom terenskog obilaska upoznao sudionike s dosadašnjim rezultatima provedenih istraživanja.

Predstavnici institucija obišli su Ramino korito

Zajednički obilazak Ramina korita imao je za cilj preliminarno utvrđivanje područja koje po svom fenotipskom izgledu i karakteristikama ima prašumsku strukturu i koji nije bio pod direktnim utjecajem gospodarenja.

"S obzirom da termin "prašuma" nije definiran u zakonskim i podzakonskim aktima iz područja šumarstva i zaštite prirode Republike Hrvatske, cilj je ovaj predjel proglasiti šumom posebne namjene u kategoriji za znanstvena istraživanja, sukladno važećem Zakonu o šumama", napominju iz HŠ.

Elementi za status zaštite

Prema prezentiranim dokumentima i terenskim obilaskom utvrđeno je da postoje elementi za proglašenje statusa zaštite. Naime, Ramino korito je oko četiri km duga šumovita uvala stiješnjena između visokih i strmih stijena koja se sastoji od niza vrtača, klanaca, dolaca, grebena i prijevoja. Budući da nema ceste, potrebno je oko tri sata pješačenja kako bi se stiglo tek na rub tog predjela.

Zbog nepristupačnog položaja i nemogućnosti organizirane eksploatacije šuma u prošlosti, već je od 18. stoljeća poznato kao jedna od najočuvanijih primorskih bukovih sastojina na Velebitu. Ondje se mogu vidjeti sve razvojne faze prašume od pomlađivanja do raspadanja, ležeća stabla na tlu i pomlađene jezgre, raznolikost biljnih vrsta i mikroreljefa koji će biti od značaja za znanstveno praćenje.

Riječ je o 200 hektara šumskog područja

Vodopropusna vapnenačka podloga i utjecaj mora karakteriziraju šumsku vegetaciju na tom prostoru. U biljnom sastavu je zamjetno učešće submediteranskih biljnih zajednica. Predjel se nalazi u kontaktnoj zoni zajednice crnoga graba (Seslerio Ostryetum) i subasocijacije primorske šume bukve (Fagetum croat. Seslerietosum), a na manjim površinama pronalazi se zanimljiva kombinacija termofilnih i mezofilnih vrsta te prijelaz prema asocijacijama Lamio orvale-Fagetum sylvaticae i Omphalodo-Fagetum sylvaticae.

U najvišim predjelima prostire se zajednica predplaninske bukove šuma s urezicom. Šumske sastojine koje su predmet od interesa za zaštitu i proučavanje su prvenstveno (primorska) bukova s jesenskom šašikom koja se razvijala bez znatnijeg antropogenog utjecaja.

Područjem zaštitnih šuma Ramina korita obuhvaćene su i druge zajednice: Brdska bukova mrtvom koprivom, Predplaninska bukova s urezicom i ona crnog graba s jesenskom šašikom, kažu iz HŠ. 

Stabla stara 460 godina

Neki od konkretnih dokaza ključnih za dobivanje određenog statusa zaštite vidljivi su u istraživanjima projekta Remote Primary Forests provedenog 2015. godine između ostalog i u Raminu koritu. To su podatci zanimljivi sa šumarskog, ali i ekološkog aspekta: 428 m3/ha drvne mase, 133 m3/ha stojeće i ležeće mrtve drvne mase te 465 tona/ha biomase u i iznad tla.

Uzorkovanjem izvrtaka utvrđen je najveći udio stabala starosti između 200 – 250 godina, s pravilnom krivuljom starosti dok su najstarija do sada pronađena stabla starosti od 460 godina i to pretežno bukve, ali i pojedinačnih primjeraka javora i crnog graba.

Istraživanja uključuju i proučavanje povijesno dostupnih podataka iz različitih zapisa kako bi se procijenio dosadašnji antropogeni utjecaj. U nekim se navodima planinara iz kraja 19. i početka 20. stoljeća ondje se spominje sječa šuma, no za to nisu pronađeni egzaktni podaci, a s obzirom na nepristupačnost terena mala je vjerojatnost većeg obima sječe.

Prevladavaju stabla starosti od 200 do 250 godina

Od prvih inicijativa za zaštitu prošlo je 100- tinjak godina. Iako nikada nije službeno zaštićena do danas se površina spominjana u kontekstu zaštite nije bitno mijenjala veličinom. To je još jedan dokaz sljedivosti šumarske struke i promišljanja za stoljeća, a ne desetljeća ili godine.

"U istom će smislu, s razmišljanjem o budućnosti, sada biti pokrenut postupak za formalnu zaštitu Ramina korita", zaključuju iz Hrvatskih šuma.

Inače, prema novoj strategiji EU-a za šume do 2030. godine, stavci "Zaštita preostalih primarnih i starih šuma EU-a" navodi se da postoji potreba za mapiranjem prašuma i starih šuma i uspostavom sustava njihove zaštite. Dok je Europska komisija još u postupku usuglašavanja njihove zajedničke definicije, HŠ već identificiraju površine s obilježjima prašuma.

Predjel Ramino korito na Velebitu je nakon Devčića tavana drugi šumski predjel u kojem su pokrenule takav postupak.


Tagovi

Ramino korito Zaštita Hrvatske šume Prašume


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica kneza Branimira 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/