Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ubod krpelja
  • 10.09.2022. 12:00

Oprez: Krpelj zaražen borelijom može vam teško narušiti zdravlje

Prema statistici, najugroženiji su muškarci stariji od 50 godina koji žive u ruralnim područjima, te sve osobe koje učestalo borave u prirodi kao što su poljoprivrednici, šumari, lovci, veterinari...

Foto: Depositphotos/Erik_Karits
  • 322
  • 35
  • 0

Sitna stvorenjca nalik pauku zahvate se za našu odjeću tijekom boravka u prirodi. Ako imate sreće, samo će vam posisati nešto krvi prije nego otpadnu. No, sve češći nažalost, postaje onaj drugi scenarij; krpelji prenose brojne patogene i lako ćete završiti s teško narušenim zdravljem nakon bliskog susreta s njima. Među najopasnijim bolestima koje mogu uzrokovati je lajmska borelioza.

Prepoznata je kao bolest 1975. godine, a tek 6 godina kasnije izoliran je uzročnik, bakterija Borrelia burgdorferi. Borelije su pokretne spirohete čiji rezervoar u prirodi predstavljaju razne životinje, od glodavaca, preko stoke i kućnih ljubimaca, pa do ptica. Prenosi ih štitasti krpelj vrste Ixodes putem uboda. Čovjek je potpuno slučajni domaćin, ali borelija mu može nanijeti veliku štetu.

Spomenuta bakterija uzrokuje tzv. sistemsku bolest koja može zahvatiti brojne organe i očitovati se širokim spektrom simptoma. Iako je detaljno istražena, tzv. kroničnu boreliozu okružuje još uvijek veliki broj nepoznanica. Danas se tijek lajmske bolesti razdvaja u ranu i onu kroničnu patogenezu (znakovi bolesti pojavljuje se 6 mjeseci nakon ugriza, pa do čak nakon 8 godina) koja uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme.

Srednja Europa ima najveću stopu zaraze

Više od 14 % svjetske populacije preboljelo je lajmsku boreliozu. Pojavljuje se diljem čitave Europe, ali i Sjeverne Amerike. To je danas najčešća poznata krpeljna bolest u SAD-u gdje je registrirana u čak 49 država. Prisutna je diljem Europe, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, pa čak u Kini i Japanu. Ipak, srednja Europa ima najveću stopu zaraze u svijetu, čak 20 posto.

Što se tiče Hrvatske, u razdoblju od 2009. do 2019. godine prema podatcima iz HZSLJ-a u RH prijavljeno 510 ± 115,71 oboljelih godišnje. Zemljopisna rasprostranjenost prema nekim radovima utvrdila je najveću pojavnost bolesti u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ). Endemična su područja Hrvatsko zagorje, područja oko Koprivnice i Čakovca, te okolica Zagrebačke gore. Područje Gorskog kotara je uz kontinentalnu Hrvatsku endemsko žarište za krpeljni meningoencefalitis pa bi bilo za očekivati da je veća stopa infekcije i za lajmsku boreliozu. U 2019. godini broj prijavljenih slučajeva u PGŽ-u iznosio je 42,3 % od ukupnog broja slučajeva prijavljenih u RH što predstavlja veliki javnozdravstveni problem.

Postotak krpelja zaraženih borelijom u cjelokupnoj populaciji istih u Europi kreće se od 12 % u sjevernoj, 14  u zapadnoj do 23 u južnoj, odnosno 24  posto u istočnoj Europi.

Simptomatologija

Najvažniji pokazatelj zaraženosti borelijom je tzv. Erythema migrans, kožno crvenilo koje se širi u mrlju nalik na metu. Javlja se u oko 75% zaraženih osoba i širi se obručasto do 50 cm u promjeru. No, mjesto uboda može biti nevidljivo ili izgledati i kao običan ubod komarca. Zato i u odsutnosti saznanja o ugrizu krpelja i kožnih simptoma, lajmska borelioza može biti prisutna u tijelu, te je potrebno provesti diferencijalnu dijagnostiku.

Nakon prvih znakova bolesti, kod neliječenih osoba može se razviti druga faza bolesti koja se očituje različitim multiorganskim poremećajima neuroloških i mentalnih funkcija, hormonalnih i krvožilnih, te kožnih, očnih i zglobnih simptoma. U ovoj fazi teško je raspoznati da se radi o lajmskoj bolesti ako pacijent nije svjestan uboda krpelja koji se možda dogodio prije nekoliko godina. U slučajevima kada dođe do širenja borelije u tijelu mogu se razviti višestruki eritemi, bolovi u mišićima i zglobovima, kljenuti živaca, artritis, meningitis, srčani problemi, te brojne autoimune bolesti. Uslijed neliječenja, posljedično može nastati značajna invalidnost, te poremećaj kognitivnih sposobnosti. Zbog raznovrsnih simptoma, ovu bolest smatramo velikim imitatorom.

Dijagnostika preko HZZO-a ponekad nije dovoljna

Zbog specifičnih bioloških obilježja spiroheta, nije jednostavno sa sigurnošću utvrditi prisutnost iste u organizmu. Borelija je jako pokretljiva, relativno kratko se zadržava u krvi i ulazi u stanice gdje ju je teže detektirati. Također, ova bakterija može poprimiti nekoliko oblika, zakamuflirati se i neki dijagnostički testovi neće je otkriti.

U Hrvatskoj se standardno prvo radi detekcija specifičnih antitijela tehnikom enzimskog imunotesta (ELISA), a tek ako je ona pozitivna pristupa se izvođenju imunobloting tehnike (Western blot).  

Ovakva dvostupanjska dijagnostika je već odbačena kao nepouzdana u mnogim svjetskim državama jer je dokazano da oko 15% pacijenata biva lažno negativno na prvom koraku.

Imunoblot se prema nekim izvorima preporučuje izvoditi na 15 različitih proteina gdje se vide antitijela u akutnom ili kroničnom obliku. Ovako izveden test pravilno interpretiran daje informaciju o vrsti bakterije, kontaktu i prisutnosti kako bi se točno moglo vidjeti kontakt borelije i vrsta bakterije putem IgM-a u i IgG-a.

Mogu se još provoditi izravne dijagnostičke metode kao PCR, kultivacija i izolacija, te drugi testovi, ali za njih je potrebno izdvojiti veća sredstva u privatnim laboratorijima.

Važno je napomenuti da krpelji istovremeno mogu prenijeti i druge patogene kao što su: Babesia, Bartonella, Rickettsia, Coxiella burnetii i druge.

Osim lažno pozitivnih i negativnih laboratorijskih nalaza, događaju se i nepotpune interpretacije rezultata, a sve spomenuto može dovesti do trajnih zdravstvenih posljedica. Zato, pamet u glavu i informirajte se na više adresa.

Antibiotska terapija

Antibiotska terapija djeluje, ali postoje različita iskustva oko vrste i doziranja antibiotika, te oko stadija bolesti u kojem ima najefikasnije djelovanje. Upotreba pojedinih antibiotika u ranijoj fazi bolesti neuspješna je u oko 10% slučajeva, a ista terapija u kasnijoj fazi bolesti neuspješna je u oko 50% bolesti. Stoga je bitno znakove prepoznati na vrijeme i početi s liječenjem što ranije. Poznato je je da što je borelija duže u tijelu, ulazi unutar stanice i zauzima jednu od 4 poznate forme. Bakterija pokazuje i sposobnost izbjegavanja imunosnog odgovora tijela. Znanost je usporedila djelovanje različitih antibiotika i cefalosporini su na nju djelovali bolje od penicilina.

Oralno liječenje doksiciklinom u trajanju 3 tjedna pokazalo se efikasnije u ranijim fazama bolesti, a ovaj antibiotik djeluje i na neke druge bakterije koje krpelji mogu prenijeti. Tetraciklini, betalami i makrolidi su se također pokazali efikasni u borbi protive borelioze. Široki spektar lijekova u visokim koncentracijama potrebno je koristiti u manje prokrvljenim tkivima kao što su vezivno, fascije, tetive, koža, zglobne kapsule jer borelija preferira ovakva tkiva. No, samo pojedini antibiotici imaju efekt na encistirane bakterije pa se ponekad upotrebljava kombinirana terapija.

Postupanje kod uboda krpelja

HZJZ-a propisuje postupanje kod uboda krpelja; potrebno ga je ukloniti što prije da se umanji mogućnost prijenosa patogena (smatra se da je potrebno 24-36 h da dođe do prijenosa borelija). Ruke se peru, a pinceta se briše antiseptikom. Zahvaća ga se što bliže glavici te se povlačenjem ili zakretanjem cijeli izvlači iz kože. I opet se koža briše antiseptikom.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da se učestalost bolesti koje prenose krpelji udvostručila u svijetu u posljednjih 12 godina. Lajmska bolest najčešća je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s godišnjom učestalošću od oko 9 bolesnika na 100.000 stanovnika. No, postoji bojazan da puno veći broj ljudi dolazi u doticaj s borelijom, ali ostaju nedijagnosticirani. Prema statistici, najugroženiji su muškarci stariji od 50 godina koji žive u ruralnim područjima, te sve osobe koje učestalo borave u prirodi kao što su poljoprivrednici, šumari, lovci, veterinari, pa čak i terensko osoblje ministarstava i agencija. Najviše inficiranih uvijek je među dječjom populacijom.

I zato, dok se ne proizvede adekvatno cjepivo, preostaje nam temeljito se pregledati i što prije ukloniti krpelja s kože. U prevenciju od ugriza još se ubraja prikladno odijevanje za prirodu (dugački rukavi i duge hlače uvučene u čarape, odjeća svjetlije boje), te korištenje repelenata ili ulja na koži.  


Tagovi

Ixodes Krpelj Jelenski krpelj Borrelia burdorferi Borelija Multipla skleroza Ugriz Ubod Lajmska borelioza Lajmska bolest Neuroborelioza


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nema ulja za kupit.