Od šikare do kvalitetne lužnjakove šume

Seoski pašnjak koji se nalazio tik uz samo granicu sa Srbijom u općini Vrbanja na 14,31 ha, uskoro će postati prava šuma hrasta lužnjaka. Njezinu sadnju financira Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. u okviru tipu operacije 8.5.1. "Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“. Hrvatske šume su diljem Hrvatske koristile ovu operaciju kako bi degradirane šume ili šume niskog uzgojnog oblika prevele u visoki uzgojni oblik.

Ovaj puta, riječ je o površini koja se nalazi u GJ Debrinja, šumarija Strošinci. Prije desetak godina na tom je mjestu postojao seoski pašnjak zarastao u šikaru, no kako je površina bila državna, pripojena je obližnjem šumskom zemljištu te se u Gospodarskoj osnovi iz 2016. godine vodi kao odsjek 98i. Na površini se sve do prošle godine nalazila drvenasta vegetacija grmova, pionirskih i nepoželjnih vrsta stabalaca loše kakvoće. Postojeća drvna zaliha nije imala komercijalno iskoristive dijelove niti količine zanimljive drvnoj industriji. Ploha je bila obrasla gustim grmljem i rijetkim nižim stabalcima uglavnom pionirskih vrsta drveća.

Pri opisu stanja šume navedeno je da se radi o ocjeditome, ravničarskome zemljištu, obraslom vrlo gustim i visokim slojem grmlja gloga, sviba, crnoga trna, žestilja, divlje ruže i plave kupine uz samo pokoje stabalce hrasta lužnjaka, poljskog jasena, graba, klena, veza, bijele topole i divljih voćkarica visine od 1 do 3 m. 

Sadnja 7.000 komada/ha sadnica lužnjaka 

Prema brojnosti i bujnosti drvenastih vrsta na plohi jasno je da stanište ima puni potencijal za rast i razvoj hrastove šume, no zbog velikoga broja panjića koji će nastati sasijecanjem postojeće vegetacije nije bilo moguće napraviti kvalitetnu pripremu tla za unos žira. Stoga je konverzija rađena sadnjom hrastovih sadnica u redove. Sadnja uz ograđivanje površine osigurat će podizanje nove, mlade sastojine uz dovoljnu brojnost mladih hrastovih biljaka po jedinici površine.

Razlozi provođenja konverzije su podizanje sastojina veće biološke, uzgojne i gospodarske vrijednosti umjesto postojeće vegetacije niske vrijednosti. Važan razlog je i taj što je potencijal staništa velik i može se očekivati uspješan rast buduće sastojine podignute sadnjom sadnica. 

Svrha konverzije je umjesto šikare, grmlja i niskih stabalaca pionirskih vrsta niske biološke vrijednosti i praktično bez uzgojne i gospodarske vrijednosti, podići sastojinu hrasta lužnjaka, kao stabilnu autohtonu sastojinu velike vrijednosti. Tijekom rasta hrastovih biljaka očekuje se naplodnja površine sjemenom stabala običnoga graba, klena, poljskoga jasena, veza, divljih voćkarica i druge autohtone vegetacije iz bliže okolice, čime će nastati stabilna hrastovo-grabova mješovita šuma. Pionirske vrste drveća koje budu naplođivale sastojinu tijekom njezina rasta bit će uklanjane u njegama.

Sadnja sadnica hrasta lužnjaka (7.000 kom/ha) obavlja se u redove, a u njoj sudjeluje 47 djelatnika Hrvatskih šuma. Bit će posađene s međusobnim razmakom redova koji omogućuje kasniju strojnu njegu i radove zaštite od biljnih bolesti. Uzgojne staze i izvozni putovi održavat će se strojno, a služit će za lakši nadzor površine i lakše radove njege sastojine. Sadnice će se posaditi tijekom mirovanja vegetacije na način da budu uspravnoga položaja, čvrsto u zemlji (prostor oko sadnice treba dobro nagaziti pridržavajući sadnicu rukom) i malo dublje nego što su bile u tlu u rasadniku.

Po potrebi će se pri radovima njege mlade sastojine sjeći i uklanjati nepoželjna zeljasta i drvenasta korovska vegetacija te pionirske vrste drveća lakog sjemena. Njege će se provoditi dok mlada sastojina ne bude sposobna za samostalan život tj. dok ne iziđe iz zone utjecaja korovske vegetacije. U slučaju neuspjeha primanja hrastovih sadnica na dijelovima površine napravit će se popunjavanje iznova odgovarajućim sadnicama hrasta lužnjaka. Također svake godine po potrebi će se provoditi aktivnosti na održavanju ograde.

Divljač prisutna u GJ Debrinja koja može ugroziti sadnice je jelenska, srneća i divlje svinje. Obzirom na brojnost divljači i mogućnost činjenja šteta (odgrizanje biljaka i izbojaka, rovanje oko sadnica i njihovo izvaljivanje) jedini učinkovit način zaštite je ograđivanje površine zaštitnom ogradom. Ogradu treba podići prije početka sadnje, a divljač prije zatvaranja ograde istjerati van. Ograda će se podići od žičanih elemenata (armaturne mreže) dimenzija 4 x 2 m koji će se vezati ili zakovati na drvene stupove ukopane u zemlju. Armaturna mreža u donjoj polovici ima gušće oke da zapriječi ulazak sitnoj divljači (npr. prascima divljih svinja). Uz odsjeke „f“ i „g“ prije početka radova bit će podignuta ograda kojom će biti ograđena susjedna pomladna površina na koju će se moći vezati ograda oko odsjeka „i“ koja će se podići.

Mješovita šumska sastojina 

Šumski ekosustavi postaju sve osjetljiviji na biotske i abiotske čimbenike, posebice zbog klimatskih promjena, stoga se posebna pozornost posvećuje njihovu očuvanju, povećanju njihove otpornosti, njihovoj okolišnoj vrijednosti i uslugama šumskih ekosustava koje imaju veću vrijednost od vrijednosti drva. 

Predložena konverzija provest će se na površini koja je obrasla drvenastom vegetacijom grmlja i niskih stabala nepoželjnih vrsta, niske biološke i bez gospodarske vrijednosti. Ovom konverzijom omogućit će se rast mješovite šumske sastojine visokoga uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća. Mlada sastojina će nakon dovršetka procesa konverzije biti mješovita sastojina visokoga uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća u kojoj će dominirati hrast lužnjak. 

Ova konverzija usmjerena je na postizanje poboljšanja usluga ekosustava s naglaskom na očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti, poboljšanje vezivanja ugljika i otpuštanje kisika. Ovi očekivani rezultati projekta su u skladu s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., Mjera 08 Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava, Tip operacije 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura te Osnovom gospodarenja za GJ Debrinja.