• Drvni sektor
  • 29.12.2020. 13:30

Neostvareni potencijal izvoza drvnog sektora veći od 2,3 milijarde kuna

Ukupna vrijednost izvoza domaćeg drvnog sektora doseže 8,1 milijardi kuna, a kad bi iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude povećali bi ga za čak 26 posto, navode iz HGK.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 208
  • 75
  • 0

Neostvareni potencijal izvoza hrvatskog drvnog sektora premašuje 2,3 milijarde kuna, pri čemu najveća vjerojatnost povećanja izvoza postoji za tržišta Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore (HGK) objavljena u ponedjeljak.

Komora je izradila studiju koja analizira izvozne mogućnosti drvne industrije i proizvodnje namještaja u Hrvatskoj, a rezultati su, kako se ističe u priopćenju, od velike važnosti za branšu jer jasno i konkretno definiraju koje grupe proizvoda imaju najveći izvozni potencijal i koliko on iznosi te na koja tržišta naši proizvođači trebaju ciljati.

"Rezultati analize pokazuju da neiskorišteni izvozni potencijal domaćeg drvnog sektora postoji u 33 zemlje u ukupnom iznosu od 328 milijuna dolara. Najveći vjerojatnost za povećanje izvoza je na tržišta Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke", kaže predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Igor Josip Leščić.

Neiskorišteni potencijal 

Po podacima koje iznosi, ukupna vrijednost izvoza domaćeg drvnog sektora doseže 8,1 milijardi kuna, a kad bi iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude povećali bi ga za čak 26 posto.

Proizvodi s najvećim neiskorištenim potencijalom za izvoz su sjedala, stolarija i proizvodi za građevinarstvo, drvo (uključujući lamele i daščice za parket) te ostalo pokućstvo i dijelovi. Neiskorišteni potencijal grupe proizvoda veće dodane vrijednosti (namještaj, parket, stolarija i proizvodi od drva za građevinarstvo) iznosi 106,3 milijuna dolara, a njegovom realizacijom bi se izvoz te grupe proizvoda povećao za gotovo 38 posto, pokazala je studija HGK.

Naime, ona donosi detaljnu analizu odabranih grupa proizvoda s najvećim izvoznim potencijalom kroz pregled deset najznačajnijih zemalja uvoznika, vrijednosti hrvatskog izvoza te ukupnog izvoznog i neiskorištenog potencijala za vodećih deset zemalja. Također je izrađen i detaljan pregled najvažnijih tržišta koji uključuje generalne gospodarske pokazatelje te najvažnije sajmove i konkurentske tvrtke.

CIlj jačanje drvnog sektora i njegova izvozna diversifikacija

Predsjednik HGK Luka Burilović u izjavi koja se prenosi u priopćenju je istaknuo da je cilj analize jačanje domaćeg drvnog sektora i njegova izvozna diversifikacija.

"Trenutno nam je izvozni potencijal koncentriran u samo 20-ak tvrtki, koje čine gotovo 80 posto ukupnog izvoza. Nadamo se kako će i ova analiza, zajedno s ostalim uslugama koje HGK nudi kao potporu internacionalizaciji, pridonijeti uspjehu naših članica na međunarodnom tržištu i da će ponukati više domaćih tvrtki da se odvaže iskoračiti vani", izjavio je Burilović.

Naglasio je i potrebu podizanja produktivnosti sektora i mijenjanja strukture izvoza, u kojem trenutno visok udio imaju proizvodi niske dodane vrijednosti, dok je tek manjim dijelom zastupljen izvoz namještaja.

"Takva struktura prisutna je na većini najvažnijih izvoznih tržišta, osim kod izvoza u Češku i Njemačku gdje namještaj čini 80, odnosno 52 posto izvoza drvnog sektora. U Italiju, koja je naše najznačajnije tržište, izvozi se samo oko devet posto proizvoda više dodane vrijednosti. Stoga nam treba što veća finalizacija proizvoda, a posebnu pažnju moramo posvetiti nacionalnom i međunarodnom brendiranju naše drvne industrije", rekao je Burilović i dodao da treba raditi na jačanju sektora kroz suradnju s građevinom i turizmom. 

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Ivan Barbarić izjavio je da su uvidjeli da tvrtkama trebaju informacije koje bi ih uputile na proizvode koje mogu konkurentno proizvesti, a trenutno su traženi u inozemstvu, te analize inozemnih tržišta gdje ih mogu najuspješnije plasirati.

"Stoga smo započeli s izradom analiza izvoznih mogućnosti pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva projektom Fit4Globe. Želja nam je potaknuti domaće poduzetnike da se u promišljanjima i pripremi za izlazak na inozemna tržišta koriste zaključcima ove analize", rekao je Barbarić te napomenuo da je ovo tek prva u nizu analiza koje će se izrađivati radi poticanja rasta hrvatskog izvoza.

Drvni sektor u Hrvatskoj zapošljava gotovo 25 tisuća ljudi u 1790 tvrtki i bilježi prihode od 14 milijardi kuna. Izvoz sektora iznosi 8,1 milijardi kuna, što je 7,2 posto ukupne robne razmjene Hrvatske s inozemstvom.

Svjetska se proizvodnja namještaja procjenjuje na oko 575 milijardi dolara

Vodeća izvozna tržišta Hrvatskoj su Italija s udjelom od 21 posto, Njemačka 13 posto i Slovenija 10 posto, podaci su HGK.

Svjetska se proizvodnja namještaja procjenjuje na oko 575 milijardi dolara, s tim da se oko 47 posto ukupne proizvodnje odvija u samo sedam zemalja - SAD-u, Italiji, Njemačkoj, Japanu, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.

Na europskoj razini drvni sektor zapošljava dva milijuna ljudi u 300 tisuća tvrtki i konstantno raste. Vrijednost proizvodnje u EU iznosi gotovo 250 milijardi eura, s tim da proizvodnja namještaja ima udjel od 45 posto.

Kako su napomenuli iz HGK, zanimljivo je da Kina, daleko najveći proizvođač te potrošač ploča i papira od drva, postaje sve značajnija i kao proizvođač i kao potrošač ostalih proizvoda od drva, a nedavno je prestigla i niz drugih velikih igrača u ključnim skupinama proizvoda.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Drvni sektor Izvoz Neiskorišteni potencijal HGK Analiza