"Peleti su uz ogrjevna drva najjeftiniji energent za grijanje, a uz to su potpuno ekološko gorivo iz domaćih šuma koje je otprilike 50% jeftinije od lož ulja i 30% jeftinije od plina", smatra Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.
Ističe da u nekim zemljama EU već godinama postoje subvencije za kupnju peći na pelete, dok je u Hrvatskoj taj način grijanja zanemaren, i unatoč uštedama i potpisanim međunarodnim obvezama RH o smanjenu korištenja fosilnih goriva, niti jedina vladina zgrada ne grije se na pelet ili bilo kakve druge obnovljive izvore energije.
Štednja i očuvanje okoliša grijanjem na pelete
"Kako je moguće da se primjerice objekti Nacionalnog parka Plitvice ili novoizgrađena škola u Zadru griju na mazut i lož ulje?", pita se Pašalić te ističe da ako škola za grijanje na lož ulje potroši 200 tisuća kuna, prelaskom na pelete uštedjela bi pola odnosno dovoljno da dva razreda cijelu godinu imaju besplatan obrok ili da 20 učitelja dobije 13. plaću kao nagradu za izvrsnost u radu.
"Ne koristimo jeftin energent u kojeg razvijene zemlje ulažu. U Austriji su udvostručeni kapaciteti za proizvodnju peleta, dok u Hrvatskoj većinu svojih proizvoda izvozimo, iako bi niža cijena energenata učinila hrvatsko gospodarstvo daleko konkurentnijim", kaže Pašalić.
U Austriji udvostručena proizvodnja peleta
Pojašnjava da je najbolja ilustracija trenutnog stanja u energetskom sektoru vidljiva kroz kvote za kogeneracije po povlaštenim cijenama otkupa struje, gdje vjetro-elektrane ostvaruju prava na 750 MW, a biomasa tek 120 MW.
"Godišnje se iz Hrvatske izveze preko 500.000 tona sječke, preko 800.000 tona višemetričnog drva te oko 200.000 tona peleta. Međutim, energetski potencijali sektora nisu uključeni u energetsku bilancu države, što treba radikalno i žurno izmijeniti", kaže Pašalić.
Inače, drvni sektor izravno zapošljava 20 tisuća ljudi, ostvaruje preko 10% ukupnog hrvatskog izvoza, a drvoprerađivači i proizvođači namještaja čak 68% prihoda ostvaruju na inozemnom tržištu.
Foto: bigstockphoto.com, Tchara
Blanka Kufner je dodala sliku na KLUB
prije 39 minuta
Đuro Japaric je komentirao članak
prije 2 sata
Marija Manojlović
Miljan Milinkovic
Marko
prije 3 godine
Sječka je još jeftinija, ako ćemo gledati samo na energent. Za sječku je potrebno spremište jer ga ne možemo kao pelete istresati iz vreća. A za sječku možemo koristiti baš sve, dok u peletima smije biti 10 % udjela kore.
Gdje su tu općine koje bi mogle na taj način osigurati grijanje primjerice škole, dvorane, ambulante, župnog dvora, dvije stambene zgrade, pa čak i grijanje privatnih kuća u okolici? To im nije isplativo jer bi premalo novca ostalo za njihove glupe plaće za nerad. Svako mjesto ima prostora i mogućnosti za takve stvari. Plus što bi energenti bili lokalnog karaktera, bilo iz šuma, bilo iz krčenja živica/kanala/zapuštenih površina. Ciklus bi samo kružio. Problem je što smo mi nakon izlaska iz austrougarske počeli nazadovati i nikada nećemo doći na razinu razmišljana prosječnog europljanina.