• Pošumljavanje
  • 27.03.2020. 09:00
  • Brodsko-posavska, Nova Gradiška

Mrežasta stjenica, gljiva, a sad i korona virus ugrozili naše šume, najviše jasen

Za prvi kvartal ove godine planirali smo sadnju oko 450 tisuća sadnica, a posadili smo nešto manje zbog ovih problema s koronavirusom, kaže nam Hrvoje Žakić, voditelj podružnice Nova Gradiška, Uprave Hrvatskih šuma.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 1.128
  • 89
  • 0

Na slabije prirodno obnavljanje šuma utječu bolesti i štetnici koji posljednjih godina sve više napadaju jasen i hrast lužnjak. Upravo zbog toga Hrvatske šume, koje 250 godina gospodare šumama, ulažu velike napore i sredstva u pošumljavanje i pomlađivanje šumskih sastojina.  

O važnosti pošumljavanja u šumarijama Uprave šuma, Podružnice Nova Gradiška, razgovarali smo s Hrvojem Žakićem, voditeljem te podružnice.

"Želja nam je da se sve šumske sastojine što više prirodno obnavljaju putem vlastita sjemena. Međutim, ne mogu se tako brzo prilagoditi na nagle promjene klime, ali i na pojavu novih bolesti i štetnika. Primjerice, ove godine prave zime nije bilo, snijega nije bilo, kapacitet tla nije zadovoljen potrebnim oborinama, odnosno vlagom, poremećen je vodni režim u tlu. Na sve to reagiraju i šumske sastojine. Sve su izraženiji problemi sa bolestima i sušenjem šuma. Kod nas je najveći problem sa jasenom i hrastom lužnjakom.

Jasen je najugroženija šumska vrsta drveća u Europi

Posljednjih godina jasen je napala gljiva Chalara fraxinea. To oboljenje koje je došlo iz Kine i zahvatilo veći dio srednje Europe i uvelike utječe na sušenje jasena. On je trenutačno najugroženija šumska vrsta drveća u Europi. Sve je manje sjemena i mi kao šumari moramo na to reagirati. Osim jasena, sve je ugroženiji hrast lužnjak kojeg je posljednjih godina napala hrastova mrežasta stjenica. Taj nam je štetnik preko Turske došao iz Amerike i za kratko vrijeme proširio se na cijelo područje Hrvatske.

Sadnice šumskog drveća proizvode u svom rasadniku u Cerniku

Napad tog štetnika koji za sada nema ozbiljnijeg prirodnog neprijatelja utječe na smanjeni urod žira, ili ga odbaci prije nego što sazrije. I zbog toga moramo reagirati, moramo ići na popunjavanje površina sadnicama koje proizvedemo“, kaže Hrvoje Žakić.

Sadnice šumskog drveća proizvode u svom rasadniku u Cerniku. Godišnje uzgoje oko 2.700.000 sadnica. Najviše proizvode sadnice upravo jasena i hrasta lužnjaka, a manje sadnice hrasta kitnjaka i bukve. Dio tih sadnica proizvode i za druge uprave šuma u Hrvatskoj.

Virus korona utječe i na pošumljavanje 

"Pošumljavanje obavljamo od jeseni do proljeća (od listopada do ožujka). Lani smo nešto kasnije krenuli s tim poslom jer zbog toplog vremena i produžene vegetacije biljke u rasadniku nisu na vrijeme odbacile list, ali smo ipak u tom četvrtom kvartalu posadili 408 tisuća sadnica u našim šumarijama od Jasenovca do Trnjana na slavonskobrodskom području.

Za prvi kvartal ove godine planirali smo sadnju oko 450 tisuća, a posadili smo nešto manje zbog ovih problema s koronavirusom. U tom poslu sudjeluju naši radnici, dio obave sezonci preko Agencije za posao, Centar Vinkovci, a nešto obavimo i u suradnji sa poduzetnicima na području Uprave šuma Nova Gradiška“, kaže Hrvoje Žakić.  

Unatoč tomu što je sadnja obavljena u razdoblju zimske suše, u novogradiškoj podružnici Uprave šuma nadaju se da neće biti većih problema sa primanjem i porastom sadnica jer veliku pozornost posvećuju kvalitetnoj pripremi tla i sadnji, a nadaju se da će dobro doći i otapanje snijega koji je padao posljednjih dana.

I Zoran Ferković, rukovoditelj proizvodnog odjela u Upravi šuma, Podružnica Nova Gradiška, kaže da će zbog bolesti i štetnika na sastojinama jasena i hrasta lužnjaka, ali i sve izraženijih klimatskih promjena, prirodna obnova šuma biti sve veći problem i da ga šumari nastoje riješiti upravo pošumljavanjem.  

Nedostatak radne snage 

"Zbog nedostatka radne snage posljednjih nekoliko godina mijenja se i tehnologija pošumljavanja - taj posao nastojimo u što većoj mjeri obaviti mehanizacijom. Tehnologiju sadnje nastojimo prilagoditi trenutačnim uvjetima. Potrebno je kvalitetno pripremiti stanište, napraviti šljunkarice, odnosno uzgojne stazice, da i nakon sadnje možemo što više uzgojnih radova odraditi strojno. Po hektaru sadimo oko 3 tisuće sadnica jasena, a hrastovih sedam tisuća.

Žirevi u novogradiškoj podružnici Hrvatskih šuma

Pripremu tla počinjemo u ljetnom razdoblju. U površine predviđene za sadnju ulazimo sa velikom mehanizacijom, sa sitnilicama usitnjavamo korovsku vegetaciju. Bez toga nema uspješne suradnje. Poslije mehaničke pripreme tla idemo sa kemijskom pripremom, i kada na površini više nema korovske vegetacije obavljamo iskolčavanje terena. Za kvalitetnu sadnju kopamo rupe 30 x30 centimetara“, spominje nam Zoran Ferković neke detalje bitne za sadnju.

Napominje da je jako važno zasađene površine ograditi žičanom ogradom, da bi se zaštitili od divljači koja može načiniti velike štete. A to je jedna od vrlo skupih investicija u šumarstvu.  

Nažalost, zbog sve većih problema s prirodnom obnovom šumskih sastojina, šumari će i dalje morati puno ulagati u pošumljavanje. Budući da je jasen jako ugrožena vrsta možda će ubuduće morati razmišljati i o nekoj zamjenskoj vrsti na staništima te sastojine.


Fotoprilog


Tagovi

Pošumljavanje Jasen Hrast lužnjak Mrežasta stjenica


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB