Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parazitska gljivica
  • 18.05.2015. 12:15

Mjehurasta hrđa borovih iglica

Osim na alepskom boru, parazit se može naći i na ostalim autohtonim i udomaćenim vrstama borova.

  • 399
  • 11
  • 0

Tijekom proljeća i ranog ljeta na borovim iglicama mogu se primijetiti mali, bijeli, papirasti mjehurići. Radi se o plodištima gljiva - ecidijama, prvim simptomima infekcije gljvama roda Coleosporium sp.

Bijela papirasta tvorevina je omotač ecidije - peridij. Ecidije se ubrzo ispune žuto-narančastim sporama koje se kasnije, protresanjem grana, otpuštaju u zrak i nalikuju oblačićima prašine. Kod jačih napada iglice se suše, posmeđe i otpadaju sa stabla.

Iako su znanstvenici podijeljenog mišljenja o broju vrsta ove gljive, za praktičnu primjenu potrebno je znati da se radi o heterecijskoj hrđi roda Coleosporium koja mijenja domaćina ovisno o generaciji razvoja.

Ova gljiva uzrokuje mjehurastu hrđu borovih iglica. Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Iako gljiva ima veliko područje rasprostranjenosti, ne ubrajamo je u opasne parazite već je njezin utjecaj neznatan, smrtnost stabala je izrazito niska i stabla se općenito brzo oporave. Kod jačih zaraza može se očekivati smanjeni prirast drvne mase. Naravno da se treba obratiti pažnju kod pojave ove bolesti i pratiti stanje jer u slučaju jakog napada može izazvati velike štete. Kod nas se javlja sporadično i bez većih šteta, redovit je parazit u sastojinama alepskog bora na cijelom području obalnog pojasa i otoka. Osim na alepskom boru, parazit se može naći i na ostalim autohtonim i udomaćenim vrstama borova.

Velike štete u Hrvatskoj zabilježene su na alepskom boru u Istri (Kišpatić, 1959 g. i 1994.g. Diminić.). Najugroženija su mlada stabla u dobi od tri do deset godina i sadni materijal u rasadnicima.

Biologija gljive

Spermagonijsku i ecidijsku generaciju razvija na iglicama borova P. sylvestris, P. nigra, P. halepensis, P. maritima, P. concorta, P. resinosa, a uredo i teleutogeneraciju na različitim zeljastim biljkama Campanula, Labelia, Phyteuma, Specularia, Wahlenbergia, Euphrasia, Inula, Melampyrum, Petasites, Anemone, Senecio, Cineraria,Tussilago.

Stadij spermagonija (u jesen) i ecidija (u proljeće) gljiva proživi na iglicama bora dok uredo, teleuto i bazidijsku generaciju na listovima stabljikama zeljastog bilja. U bolesnim iglicama može se održati u obliku micelija više godina. Iglice ne otpadaju iste godine pa predstavljaju izvor zaraze slijedeće godine kad se iz micelija ponovno razvija nova generacija ecidija.

Gljiva se može održati i na sekudarnom domaćinu.

Bolest u rasadnicima

Ecidiospore, koje se javljaju u travnju i svibnju, nastaju iz ecidija na zaraženim iglicama. Njih vjetar raznosi na sekundarne domaćine, na kojima se dalje razvija teleutogeneracija. Iz teleutospora, u kolovozu i rujnu, nastaju bazidije s bazidiosporama. Nošene vjetrom, bazidiospore ponovno dospiju na iglice bora, kliju i zaraze ih. Iste jeseni, na iglicama se razviju sitne, okruglaste, crvenkaste pjege sa spermagonijima. U tom obliku gljiva prezimi. U proljeće kreće novi ciklus razvoja.

Ako se bolest pojavljuje u rasadniku, potrebno je utvrditi prijelaznu biljku domaćina i uništiti je u okolici rasadnika mehaničkim putem (metoda koja je zbog ekoloških razloga uvijek prva preporuka) ili herbicidima. Time se smanjuje mogućnost daljnjeg razmnožavanja.

Zaražene sadnice ne smiju se unositi u šumu već se unište u rasadniku.

Za sve stadije razvitka šumskih sastojina osnovno je pravilo da se cjelokupni zaraženi materijal mora iznijeti iz šume i uništiti tj. spaliti jer predstavlja izvor daljnje zaraze. Borove iglice mogu se tretirati fungicidima prije sazrijevanja teleutospora, u kolovozu i rujnu. Za suzbijanje hrđa koriste se fungicidi na bazi bakra i sistemski fungicidi koji sadrže aktivnu tvar azoksistrobin. Azoksistrobin se odlikuje vrlo dobrim vezivanjem za lisnu površinu pa samim time kontaktno i preventivno djeluje na spore gljivica. Uz kontaktno djelovanje, jedina je djelatna tvar iz skupine strobilurina koja posjeduje i sistemično djelovanje pa ulazi u biljne organe. U Hrvatskoj registrirani proizvod je Amistar Extra. Fungicid se primjenjuje kao suspenzija i aplicira prskanjem.

Prilikom aplikacije pesticida potrebno je koristiti zaštitnu opremu i strogo se pridržavati uputa proizvođača.

Ksenija Franulović, dipl. ing. šum.
stručna savjetnica za šume šumoposjednika


Tagovi

Plodište gljiva Peridij Mjehurasta hrđa Borove iglice Alepski bor Parazit Mlada stabla Rasadnici


Partner