Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parazitska gljivica
  • 18.05.2015. 12:15

Mjehurasta hrđa borovih iglica

Osim na alepskom boru, parazit se može naći i na ostalim autohtonim i udomaćenim vrstama borova.

  • 562
  • 11
  • 0

Tijekom proljeća i ranog ljeta na borovim iglicama mogu se primijetiti mali, bijeli, papirasti mjehurići. Radi se o plodištima gljiva - ecidijama, prvim simptomima infekcije gljvama roda Coleosporium sp.

Bijela papirasta tvorevina je omotač ecidije - peridij. Ecidije se ubrzo ispune žuto-narančastim sporama koje se kasnije, protresanjem grana, otpuštaju u zrak i nalikuju oblačićima prašine. Kod jačih napada iglice se suše, posmeđe i otpadaju sa stabla.

Iako su znanstvenici podijeljenog mišljenja o broju vrsta ove gljive, za praktičnu primjenu potrebno je znati da se radi o heterecijskoj hrđi roda Coleosporium koja mijenja domaćina ovisno o generaciji razvoja.

Ova gljiva uzrokuje mjehurastu hrđu borovih iglica. Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Iako gljiva ima veliko područje rasprostranjenosti, ne ubrajamo je u opasne parazite već je njezin utjecaj neznatan, smrtnost stabala je izrazito niska i stabla se općenito brzo oporave. Kod jačih zaraza može se očekivati smanjeni prirast drvne mase. Naravno da se treba obratiti pažnju kod pojave ove bolesti i pratiti stanje jer u slučaju jakog napada može izazvati velike štete. Kod nas se javlja sporadično i bez većih šteta, redovit je parazit u sastojinama alepskog bora na cijelom području obalnog pojasa i otoka. Osim na alepskom boru, parazit se može naći i na ostalim autohtonim i udomaćenim vrstama borova.

Velike štete u Hrvatskoj zabilježene su na alepskom boru u Istri (Kišpatić, 1959 g. i 1994.g. Diminić.). Najugroženija su mlada stabla u dobi od tri do deset godina i sadni materijal u rasadnicima.

Biologija gljive

Spermagonijsku i ecidijsku generaciju razvija na iglicama borova P. sylvestris, P. nigra, P. halepensis, P. maritima, P. concorta, P. resinosa, a uredo i teleutogeneraciju na različitim zeljastim biljkama Campanula, Labelia, Phyteuma, Specularia, Wahlenbergia, Euphrasia, Inula, Melampyrum, Petasites, Anemone, Senecio, Cineraria,Tussilago.

Stadij spermagonija (u jesen) i ecidija (u proljeće) gljiva proživi na iglicama bora dok uredo, teleuto i bazidijsku generaciju na listovima stabljikama zeljastog bilja. U bolesnim iglicama može se održati u obliku micelija više godina. Iglice ne otpadaju iste godine pa predstavljaju izvor zaraze slijedeće godine kad se iz micelija ponovno razvija nova generacija ecidija.

Gljiva se može održati i na sekudarnom domaćinu.

Bolest u rasadnicima

Ecidiospore, koje se javljaju u travnju i svibnju, nastaju iz ecidija na zaraženim iglicama. Njih vjetar raznosi na sekundarne domaćine, na kojima se dalje razvija teleutogeneracija. Iz teleutospora, u kolovozu i rujnu, nastaju bazidije s bazidiosporama. Nošene vjetrom, bazidiospore ponovno dospiju na iglice bora, kliju i zaraze ih. Iste jeseni, na iglicama se razviju sitne, okruglaste, crvenkaste pjege sa spermagonijima. U tom obliku gljiva prezimi. U proljeće kreće novi ciklus razvoja.

Ako se bolest pojavljuje u rasadniku, potrebno je utvrditi prijelaznu biljku domaćina i uništiti je u okolici rasadnika mehaničkim putem (metoda koja je zbog ekoloških razloga uvijek prva preporuka) ili herbicidima. Time se smanjuje mogućnost daljnjeg razmnožavanja.

Zaražene sadnice ne smiju se unositi u šumu već se unište u rasadniku.

Za sve stadije razvitka šumskih sastojina osnovno je pravilo da se cjelokupni zaraženi materijal mora iznijeti iz šume i uništiti tj. spaliti jer predstavlja izvor daljnje zaraze. Borove iglice mogu se tretirati fungicidima prije sazrijevanja teleutospora, u kolovozu i rujnu. Za suzbijanje hrđa koriste se fungicidi na bazi bakra i sistemski fungicidi koji sadrže aktivnu tvar azoksistrobin. Azoksistrobin se odlikuje vrlo dobrim vezivanjem za lisnu površinu pa samim time kontaktno i preventivno djeluje na spore gljivica. Uz kontaktno djelovanje, jedina je djelatna tvar iz skupine strobilurina koja posjeduje i sistemično djelovanje pa ulazi u biljne organe. U Hrvatskoj registrirani proizvod je Amistar Extra. Fungicid se primjenjuje kao suspenzija i aplicira prskanjem.

Prilikom aplikacije pesticida potrebno je koristiti zaštitnu opremu i strogo se pridržavati uputa proizvođača.

Ksenija Franulović, dipl. ing. šum.
stručna savjetnica za šume šumoposjednika


Tagovi

Plodište gljiva Peridij Mjehurasta hrđa Borove iglice Alepski bor Parazit Mlada stabla Rasadnici


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]