Šetate li šumom i ugledate li dim ili otvoreni plamen, što god vam se učini da predstavlja opasnost i da bi moglo uzrokovati požar, dojavite to na brojeve telefona 112 ili 193.
Novo ljeto je pred nama, prognostičari nam obećavaju pakao, a rušenje temperaturnih rekorda uz dugotrajne suše idealan je scenarij za nastanak i širenje požara.
Da vatrogasci za vrijeme visokih temperature imaju pune ruke posla na šumskim požarima, pokazao je i jučerašnji dan. Naime, vatrogasno operativno središte Hrvatske vatrogasne zajednice je zaprimilo više informacija o požarima otvorenog prostora u Dalmaciji. Požarom je, kako doznajemo, bila zahvaćena trava, nisko raslinje, makije i borove šume. Na svu sreću, svi su ugašeni.
Vođeni željom sprječavanja požara i gašenja na vrijeme, Hrvatske šume su prijašnjih godina nabavile napredne sustave za nadgledanje i dojavu koji će pomoći pravodobnim reakcijama. Sustav čini 90 najmodernijih kamera i 320 dodatnih motritelja koji će biti raspoređeni po najugroženijim šumskim područjima.
No, uz svu tehniku i ljudstvo, iz Hrvatskih šuma naglašavaju da je svaki par očiju u šumi jednako bitan. Šetate li šumom i ugledate li dim ili otvoreni plamen, što god vam se učini da predstavlja opasnost i da bi moglo uzrokovati požar, dojavite to na brojeve telefona 112 ili 193.
Ima onih koji namjerno izazivaju požare iz samo njima poznatih ili nepoznatih razloga, te one koji požar izazovu svojom nesmotrenošću. Koliko puta je zapaljena poljoprivredna površina ugrozila kuće i živote stanovnika pokrajnog mjesta, koliko puta je loše ugašeni roštilj zapalio čitavu šumu i koliko puta je bačeni opušak izazvao veliki požar ili tragediju kao što je ona kornatska.
Dobro znamo da je na području Mediterana broj požara i njihova veličina znatno veća i jača nego u drugim predjelima. Ovdje se ljeta često broje prema veličini i katastrofičnosti požara. Velebit, ljeto 2007., Kornati, ljeto 2007., Grebaštica, ljeto 2011., Pelješac, ljeto 2015.
Prema dostupnim podatcima, piromana je ustvari vrlo malo, a podmetanje požara zbog osvete, ljutnje ili obijesti ne spada u bolest piromanije.
Veliki broj uhvaćenih počinitelja vadi se na psihičku bolest koja zapravo kod njih nije prisutna.
Problem šumskih požara postao je značajan za čitavu Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše pogođene ovim fenomenom. Zaštita od požara mora biti briga čitavog društva.
Velika sredstva u iznosu od gotovo 70 milijuna kuna, koja Hrvatske šume izdvajaju svake godine za protupožarnu zaštitu, nisu dovoljna ako se pojedinci nastave ponašati jednako neodgovorno kao do sada.
Edukacija je jedan od temelja u prevenciji požara no koliko vrijedi edukacija djece ako će to isto dijete nakon škole otići s djedom u polje paliti travu i korov ili s roditeljima uživati u roštiljanju usred šume.
"Odrasli, educirajmo se, ali ne raspravama o problematici alepskog bora koji kao da sam potpaljuje požare bacajući upaljene šibice pod svoje krošnje, već o odgovornom ponašanju. Preuzeti odgovornost uvijek je najteže, a ona je na nama, jer smo odgovorni za nastanak 90 posto svih požara, mi ljudi, za ostalih 10 ako hoćete okrivite i alepski bor“, naglašavaju iz Hrvatskih šuma.
Važno je znati da je ljeti paljenje bilo kakve vatre na otvorenom prostoru strogo zabranjeno. Posebno se to odnosi na priobalna i žitorodna područja gdje je naglašena opasnost od nastanka većih požara. Za nepoštivanje propisa o ovoj zabrani, policija pokreće prekršajne prijave, a ako je paljenjem nastala veća šteta ili opasnost po ljude i imovinu, protiv počinitelja policija podnosi kaznenu prijavu.
Podsjetimo još i kako je od 1. svibnja do 31. listopada 2021. godine zabranjeno je svako paljenje vatre na otvorenome, upotreba pirotehničkih sredstava kao i svake druge radnje koje mogu dovesti do nastajanja požara.
Koliko je važno da se svi ujedinimo u borbi protiv požara i prije nego nastanu, vidljivo je i iz cjelokupne protupožarne kampanje Hrvatskih šuma iz 2018. godine, a koju možete pogledati u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Ulica kneza Branimira 1,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 4804 174,
e-mail: darko.biscan@hrsume.hr
web: http://www.hrsume.hr/
SASA FRANIC
prije 2 godine
kada je bilo gdje bio pozar u kontinentalnom djelu? to bude na mediternskoj kilmi. ne slusajte svakakve propalice i njihove gluposti. ne moze se vatra siriti u zelenoj vegetaciji kontinentalnog djela i klime.