• Božićna drvca
  • 07.12.2015. 16:25

Kupci zahtijevaju domaća drvca s deklaracijom

Potrebe hrvatskog tržišta kreću se od 350 do 500.000 stabala godišnje, a sve više kupaca zahtijeva deklaraciju koja se obavezno mora nalaziti na božićnom drvcu. Stoga, Hrvatske šume uvelike ulažu u cilj djelomičnog povratka na domaće tržište.

  • 1.917
  • 97
  • 0

Lijepo i zdravo božićno drvce, ekološki uzgojeno na domaćem tlu, veličina koja odgovara za smještaj u dnevnom boravku, mliječno zelena boja iglica bodljikave smreke ili sjajna i tamno zelena boja i ugodan miris obične jele, nešto treće? Hrvatske šume imaju odgovor na potrebe većine svojih kupaca.

Radna jedinica Rasadničarstvo na području UŠP Koprivnica u svom sastavu ima rasadnik, između ostalog, specijaliziran i za uzgoj božićnih drvaca. Rasadnik Zelendvor nalazi se u Varaždinu i ima dugu tradiciju uzgoja crnogorice, počev od proizvodnje klijanaca iz sjemena preko školovanja sadnica crnogorice za pošumljavanje do proizvodnje gotovog proizvoda u vidu božićnog drvca.

Božićna ponuda Hrvatskih šuma

Usprkos činjenici da se na našem tržištu u ponudi nalazi vrlo velik broj božićnih stabala proizvedenih i dopremljenih iz drugih zemalja Europske unije, Hrvatske šume uvelike ulažu u cilj djelomičnog povratka na domaće tržište. Također, cilj je zajedno s privatnim domaćim proizvođačima koji su sve brojniji, zauzeti i dio europskog tržišta. Budućem uspjehu pogoduju dvije činjenice: prva je da se potrebe hrvatskog tržišta kreću od 350 do 500.000 stabala godišnje, a druga da sve više kupaca zahtijeva deklaraciju koja se obavezno mora nalaziti na božićnom drvcu.

U rasadniku Zelendvor u tu je svrhu revitalizirana plantaža za proizvodnju božićnih drvaca na površini od 16 ha. Trenutno se u proizvodnji nalazi oko 70.000 božićnih drvaca obične smreke, bodljikave (srebrne) smreke i Pančićeve omorike te u manjoj mjeri jele. Od toga je oko 7.000 stabala posebno odabrano za prodaju u ovogodišnjem predbožićnom razdoblju (Zelendvor).

Možemo proizvesti do 200 tisuća komada drvaca

Kad toj proizvodnji pridružimo proizvodnju božićnih drvaca u drugim rasadnicima Hrvatskih šuma, točnije na području UŠP Zagreb i Ogulin te planirano podizanje nasada u rasadnicima UŠP Gospić, Našice i Delnice, dolazimo do mogućnosti proizvodnje od 150 do 200.000 komada božićnih drvaca s mogućim minimalnim godišnjim plasmanom od 60 do 70.000 komada.

Nekad se božićnim drvcem smatralo drvce koje je tijekom prorede kulture smreke procijenjeno kao višak ili koje je pak uzeto iz sastojine jele, često i nezakonitom sječom. U rasadnicima Hrvatskih šuma, proizvodnja božićnih drvaca, proces je koji započinje sakupljanjem sjemena autohtonih četinjača u sjemenskim sastojinama, u čemu prednjači Uprava šuma podružnica Delnice, a slijede podružnice Gospić i Senj.

Repromaterijal iz sjemena

"Iz sjemena se u našim rasadnicima proizvodi repromaterijal prvenstveno za vlastite potrebe, a samo je manji dio namijenjen prodaji zainteresiranim kupcima. Sadnicama, koje postepeno izrastaju u drvca, pruža se sva potrebna njega u vidu prihrane, zalijevanja, orezivanja, zaštite od bolesti i štetnika i drugih agrotehničkih mjera". Viša stručna suradnica rasadničke proizvodnje Hrvatskih šuma, a ujedno i upraviteljica RJ Rasadničarstvo Koprivnica, Mirjana Grahovac-Tremski ističe razmak na koji se sadi, a koji je određen tako da bude optimalan za svaku pojedinu vrstu, kao vrlo važnu mjeru u rasadničkoj proizvodnji.

Dostatan prostor osigurava stablu pravilan rast, a to rezultira željenim habitusom, visinom, velikom gustoćom krošnje i očekivanom bojom. Ovom mjerom i orezivanjem koje za svrhu ima uklanjanje nepravilnog izrasta, naši se rasadnici nastoje približiti proizvodnji kakva se primjenjuje u zapadnim zemljama Europske unije, gdje za to postoje propisani standardi. S time je započeto prije pet godina u rasadnicima koji se nalaze na području UŠP Koprivnica, postupno se uvode u sve naše rasadnike i već sada daju vrlo pozitivne rezultate.

Najprodavanija obična smreka

"Obzirom na proizvedene količine, veličinu stabala i željeni izgled, možemo reći da rasadnici Hrvatskih šuma imaju mogućnost zadovoljiti potrebe i ukus najvećeg dijela domaćih kupaca. Tu su stabalca od 0,5 do 2,5 m u lončanicama, drvca s busenom obloženim u jutu ili rezana na dužinu od jednog do četiri metra, primjerena smještaju na balkonu ili u dnevnom boravku. U prodaji su i posebno uzgajana stabla namijenjena postavljanju na vanjske površine, kao što su pročelja hotela ili gradski trgovi visine i do 15 m. Ove godine isporučeno je desetak stabala visine od oko 10 metara, od kojih su tri otpremljena u Dubrovnik. Novost koju naši rasadnici žele uvesti u ponudu su stolna stabalca u teglama."

Među vrstama u božićnoj ponudi Hrvatskih šuma najprodavanija se pokazala obična smreka. Uz nju se u našim rasadnicima naveliko proizvode i prodaje bodljikava smreka i Pančićeva omorika. Neke se osobe radije odlučuju za jelu, bilo da im je ljepša od smreke bilo da su se odlučili za malo promjene. Pri tome će neke privući lijepa tamnije zelena boja iglica obične jele, neke stožasti habitus kakav ima nordijska jela, a neke mliječno zelena boja iglica koloradske jele. Želi li netko doista malo promjene, može potražiti duglaziju. U Dalmaciji, premda rijetko, ljudi znaju kititi borove koji se također uzgajaju u našim rasadnicima no s prvenstvenom svrhom pošumljavanja i popunjavanja šumskih sastojina.

Koje je drvce bolje za okoliš?

U svakom slučaju kupnja prirodnog drvca bolji je izbor od kupnje umjetnog. Možda se isprva čini logičnim da je kupnja umjetnog drvca bolja opcija za okoliš, budući da će ono trajati godinama. No valja imati na umu da osim što prirodno stablo zatvara reciklažni ciklus, ono obogaćuje prostor kisikom i često vrlo ugodnim mirisom te neprocjenjivim i nenadomjestivim psihičkim ugođajem. Plastično drvce od PVC materijala koje se proizvodi uz pomoć kontraverznog DEHA plastifikatora prema mnogima je potencijalno štetno za zdravlje. Stručnjaci tvrde da se monomeri od kojih su sastavljeni polimerski PVC lanci u takvim proizvodima mogu prepoznati njuhom. To znači da su se određeni plinovi počeli oslobađati pod djelovanjem topline, a sjetimo se da se drvca najčešće nalaze u najtoplijim prostorijama u kojima se ukućani najdulje zadržavaju. Uz to valja naglasiti da se PVC spojevi razgrađuju 2.500 godina, što je iznimno dugo vremensko razdoblje. To dokazuje da plastično drvce koje će ukrašavati dom nekoliko godina neće doista pomoći u očuvanju okoliša.

U svakom slučaju, sva božićna drvca proizvedena u Hrvatskim šumama, pa čak i ona rezana, ekološki su proizvodi. Rezana su drvca za života proizvodila kisik, a u vezi s time možemo navesti podatak da jedno stablo starosti pet godina u 12 mjeseci proizvede količinu kisika dovoljnu za potrebe jedne osobe za razdoblje od čitava dva mjeseca. Osim toga, za života su mnoga od ovih drvca služila kao sklonište pticama i malim sisavcima. Nakon praznika ih je lako pretvoriti u malč, a na mjesto svakog koje se posiječe sadi se nova sadnica i time reciklažni krug u potpunosti zatvara. Ekološki proizvod je i stablo koje se iskopa s busenom i ne posadi nakon praznika jer se može zbrinuti na način na koji se zbrinjava rezano.

Posaditi božićno drvce nakon blagdana

K tome, za živo stablo u tegli nije potrebno kupovati stalak, a broj otpalih iglica vrlo je mali. Naravno, najljepše je i najveća dobit za prirodu uspije li se božićno drvce nakon praznika negdje posaditi. Osoba koja ga je posadila dobiva nezamjenjiv osjećaj ispunjenja i korisnosti, a prirodni krug se produžuje. U svakom slučaju jedan od ciljeva rasadničarstva Hrvatskih šuma je vratiti proizvodnju božićnih drvaca na lokacije na kojima su se nekoć naveliko i uspješno uzgajala i prodavala. Tome se pridružuje nastojanje povratka tradicije kićenja božićnih drvaca u domovima.

I za kraj, zaposlenici rasadnika Hrvatskih šuma ovim putem žele potaknuti sve druge zaposlenike našeg poduzeća da pri kupnji božićnog drvca odaberu neko iz njihovog uzgoja. Time će sigurno dobiti stablo koje u sebi nosi pozitivnu energiju jer je uzgajano s voljom i strpljenjem. Garantiraju domaći ekološki proizvod, odnosno svježe i zdravo stablo koje kao dokaz za to na sebi nosi deklaraciju. Na taj će način pomoći da sredstva ostanu uložena u proizvodnju Hrvatskih šuma, tj. pomoći će našoj rasadničkoj proizvodnji.

Autor: Marija Glavaš


Izvori

Časopis Hrvatske šume


Tagovi

Božićna drvca Hrvatske šume Smreka Jela Crnogorica Rasadničarstvo EU Proizvodnja drvaca Sjeme

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi