Koje bolesti prenose i što učiniti nakon uboda krpelja?

Dolaskom toplijih dana boravimo više u prirodi, no raste i aktivnost krpelja. Ove krvopije najbrojnije su u proljeće i rano ljeto, ali znaju biti aktivni i zimi ako je ona blaga. To ne znači da trebate odustati od boravka na svježem zraku, ali svakako obratite pozornost po povratku kući, jer kontakt s krpeljima nije uvijek bezazlen.

Krpelji se obično nalaze na vlatima trave, grančicama, grmovima i niskom raslinju te tako spremni čekaju na obrok - svog domaćina. Najčešće se zaraze hraneći se na žumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubdom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka. Zato izbjegavajte provlačenje kroz gustiš, nosite svijetliju odjeću ne bi li se krpelji bolje uočili, nogavice hlača uvucite u čarape i tako im onemogućili pristup koži te koristite repelente, tj. sredstva za odbijanje krpelja.

Savjeti nakon boravka u prirodi

Nakon povratka iz prirode, presvucite se, pregledajte tijelo i okupajte. Operite odjeću koju ste nosili, istresite i očistite ruksak i pregledajte obuću. Nakon tuširanje krpelji mogu ostati na koži, stoga se temeljito pregledajte, osobito rub vlasišta, područje iza vrata i ušiju, pazuhe, prepone, iza koljena te oko pupka.

Krpelji su člankonošci čija im građa nogu omogućuje lako prihvaćanje za krzno životinja ili odjeću ljudi. Na tijelu, krpelji mogu hodati i nekoliko sati prije nego se pričvrste, tražeći pogodno mjesto. Učvršćuju se posebnim usnim organom (rilom), a sam ubod traje kratko i najčešće se ne osjeti. U slučaju da je krpelj zaražen, tijekom hranjenja, može prenijeti uzročnike bolesti, što može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće se nalaze u sjevernim i sjeverozapadnim područjima Hrvatske, dok se krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu pronaći i u ostalim dijelovima zemlje.

Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa:

• javljaju se 7 - 14 dana nakon uboda
• opća slabost, visoka tjelesna tmperatura
• bolovi u zglobovima i mišićima
• mučnina i povraćanje

Za prijenos Lyme borelioze (lajmske bolesti) obično je potrebno da krpelj bude prićvršćen na koži dulje od 24 sata. Bolest najčešće zahvaća kožu, ali može zahvatiti i zglobove, srce te živčani sustav. Glavni prijenosnik je obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Simptomi lajmske bolesti

Crvenilo i svrbež na mjestu uboda. Ako je krpelj bio zaražen, nakon 2 - 30 dana mogu se pojaviti simptomi slični gripi (povišena temperatura, bolovi u zglobovima i mišićima, glavobolja ili kakarterističan znak bolesti - šireće prstenasto crvenilo kože koje se posupno povećava oko mjesta uboda.

Što učiniti nakon uboda krpelja?

Krpelja uklonite što je prije moguće, najbolje pincetom, tako da ga uhvatite što bliže koži i lagano, ravnomjerno povučete prema van, pazeći da uklonite cijelog krpelja. Nakon uklanjanja, mjesto uboda dezinficirajte antiseptikom.

Krpelji mogu izazvati pomor janjadi i jaradi

Nemojte krpelje na koži premazivati uljem, mašću alkoholom ili drugim sredsvima, jer to može, ukoliko je krpelj zaražen, potaknuti ga da ispusti sadržaj u ranu te tako poveća rizik od prijenosa zaraze.

Obratite se liječniku ako primijetite širenje crvenila oko mjesta uboda, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima ili bilo kakve neurološke probleme.

Ako se krpelj ukloni unutra 24 staa, rizik od prijenosa infekcije je znatno mannji, ali mjesto uboda valja pratiti tjednima zbog mogućih kasnijih znakova bolesti.

Treba li se cijepiti protiv krpeljng meningoencefalitisa?

Cijepljenje protiv krpeljng meningoencefalitisa preporučuje se osobama koje često borave u prirodi, osobito u regijama gdje se bilježi veći broj oboljelih, kao što je primjerice Gorski kotar. Ono je najučinkovitija metoda zaštite i najbolje je započeti tijekom zime kako bi se zaštita razvila prije proljetne sezone aktivnosti krpelja. Provodi se u tri doze u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo.

Prema klasičnoj shemi, prva se doza prima na odabrani datum, najbolje tijekom zimskih mjeseci, druga se doza primjenjuje 1 - 3 mjeseca nakon prve, a treća 5 do 12 mjeseci nakon druge. U situacijama kada je potrebno brže postići zaštitu, naglašava dr.med.spec. Iva Janković epidemiologinja pri Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije, primjenjuje se ubrzana shema imunizacije prema kojoj se druga doza prima 14 dana nakon prve, a treća doza 5 do 12 mjeseci nakon druge. Kako bi se održala stečena otpornost, prvo docjepljivanje za sve dobne skupine provodi se tri godine, pa se osobe mlađe od 60 godina docjepljuju svakih 5 godina, dok se kod osoba starijih od 60 godina, zbog prirodnog slabljenja imunološkog sustava, zaštita obnavlja svake 3 godine.

Krpelji se šire u nova područja

Treba napomenuti da se krpelji šire u nova područja zbog klimatskih i atmosferskih promjena, kršenja šume (deforestacije) te urbanizacije i promjene staništa.

Na području Istre zabilježeni su sporadični slučajevi krpeljnog meningoecefalitisa, ali se to područje ne ubraja među glavna endemska žarišta u Hrvatskoj, za razliku od sjeverozapadnih dijelova zemlje. No, posljednjih godina bilježi se sve više slučajeva lajmske bolesti na pdručju Istre - saznajemo od dr. sc. Nediljka Landeke, voditelja Odjela za dezinsekciju i deratizaciju Službe za epidemiologiju ZZJZ Istarske županije.

Monitoring krpelja u Istri

Istraživanje krpelja u Istri provodi se s ciljem praćenja prisutnosti različitih vrsta krpelja te patogena koje one prenose. Cilj je utvrditi koje vrste krpelja ondje žive koje patogene nose te ustanoviti gdje se nalaze žarišta bolesti.

Do sada je u Istri identificirano 12 različitih vrsta od ukupno 23 prisutne u Hrvatskoj

Različite vrste mogu prenositi različite bolesti, stoga je važno pratiti vrste kako bi se procijenio rizik od specifičnih infekcija - naglasila je mr.sc. Maja Cvek, dipl.ing.biol. Službe za epidemiologiju ZZJZ IŽ.

U okviru projekta istraživali su se bakterijski patogeni poput Ehrlichia canis, Anaplasma phagocytophilum, Rickettsia conorii, Francisella tularensis, kao i bakterije koje urokuju boreliozu - Borrelia burgdorferi i Borrelia miyamotoi.

Osim bakterijskih patogena, praćen je i parazit Babesia, koji može uzrokovati babesiozu kod ljudi i životinja. Projekt okuplja stručnjake iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istraske županije te akademsku zajednicu. Terensko prikupljanje uzoraka pratila je intenzivna edukacija javnosti, s posebnim naglaskom na skupine koje su zbog prirode svog posla ili hobija učestalo izložene boravku u prirodi. U suradnji s partnerima poput lovačkog saveza Istraske županije, pulskih izviđača, veterinarskih stanica, vlasnika životinja te službi hitne medicinske pomoći, provedena je edukacija o rizicima, mjerama zaštite i pravilnom postupanju u slučaju ugriza krpelja. Ovakav pristup, zaključuju iz Zavoda IŽ osigurao je da oni najizloženiji postanu i najbolje informirani, čime su izravno doprinijeli uspješnosti monitoringa i jačanju prevencije na terenu.

Istraživanjem patogena u krpelja potvrdila se značajna prisutnost uzročnika borelioze (Borrelia burgdorferi) upravo u gradskim sredinama.

Psi kao sentinel životinje

Ključnu ulogu u otkrivaju rizika imaju psi kao sentinel životinje, odnosno svojevrsni biološki pokazatelji opasnosti. Budući da psi njuškaju i kreću se kroz nisko raslinje tik uz pješačke staze, oni djeluju kao sustav ranog upozoravanja; visoka učestalost infekcije kod pasa izravno signalizira da su krpelji na tim gradskim lokacijama zaraženi.

Na taj način, prateći zdravlje ljubimaca, stručnjaci mogu precizno predvidjeti opasnost za ljude i pravovremeno upozoriti javnost na rizične zone prije nego što dođe do širenja bolesti među građanima.

Primjerice, sustavnim praćenjem i uzorkovanjem potvrđena je prisutnost zaraženih krpelja na frekventnim lokacijama, a jedna od njih je i Šijanska šuma u Puli te šumska područja oko Štinjana. Prikupljeni podaci o vrstama krpelja i patogenima koje prenose ključni su za procjenu rizika i edukaciju građana, čime se izravno doprinosi prevenciji i zaštiti javnog zdravlja na području južne Istre.