Kada će Hrvatska prepoznati važnost peleta?

U svijetu se na godinu proizvede 27 milijuna peleta, a udio naše zemlje u tome je tek 1%. No i od toga 90% izvozimo u zemlje koje su se puno ozbiljnije okrenule tom ekonomičnom i ekološkom gorivu.

Rečeno je to, između ostaloga, na 6. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije, održanoj u zagrebačkom hotelu Westin.

Pelete su jeftinije, manje zagađuju zrak i mogli bi ih dovoljno proizvesti

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera kazao je kako iz naše zemlje svakoga dana prema Austriji ode 40 tegljača naše sječke, koje završe u tamošnjim elektranama. Već sada u toj zemlji na biomasu otpada 17% goriva. U Hrvatskoj, pak, ne da se pelete malo koriste, već puno ljudi niti nezna za njih i dobre strane njihova korištenja. Žalosno, ako znamo da 48% teritorija naše zemlje čine šume. Dva kilograma peleta daju jednaku toplinu kao i litra loživog ulja, a u atmosferu sagorijevanjem ispuštaju samo 18 grama ugljičnog dioksida (CO₂) u usporedbi s 295 grama ili 16 puta većom količinom koja nastaje od lož-ulja.

Dva kilograma peleta daju istu količinu topline kao i jedna litra loživog ulja, a u atmosferu sagorijevanjem ispuštaju samo 18 grama CO₂, nasuprot 295 grama ili 16 puta više no što nastane iz lož-ulja. "Biomasa je o obnovljivi izvor energije koji nam je dostupan i čijim korištenjem smanjujemo potrošnju fosilnih goriva, ali i potičemo gospodarstvo. Fond je za OIE samo u prošloj godini odobrio 76,4 milijuna kuna. Od toga smo u programu obnove kuća sa oko 9 milijuna kuna sufinancirali i 484 kotla za biomasu", rekla je Vesna Bukarica, predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Cijena peleta ne ovisi o cijeni nafte i plina

Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija te osnivač i direktor delničke tvrtke Energy Pellets d.o.o., napominje kako klasična energija bazirana na fosilnim gorivima proizvodi više od 60% svih globalnih štetnih emisija stakleničkih plinova, što se snažno odražava i na klimatske promjene. Zadovoljan je što se i klimatska konferencija UN-a koja ovih dana, pod nazivom COP 21 traje u Parizu, bavi novim energetskim rješenjima poput biomase. Pelet je stisnuta piljevina odnosno komprimirana vlakna drveta s jako malom količinom vode, koja daju odličnu efikasnost. U usporedbi s ostalim energentima za koje postoji automatika doziranja i sagorjevanja, cijena peleta je najniža, a i što je vrlo važno, ne ovisi o cijeni nafte i plina.

U Hrvatskoj pelete treba promovirati, a tek onda očekivati povećanje korištenja

Predsjednik Svjetske udruge za bioenergiju Heinz Kopetz ponovio je kako je upravo to energija budućnost. Potražnja za peletima lani je na svjetskoj razini porasla 22%, i to najviše u Europi i SAD-u. Za razliku od ovog jugoistočnog dijela Europe, u skandinavskim zemljama već sada trećina ukupno potrošene energije otpada na biomasu. Što se Hrvatske tiče, zaključeno je da bi se s nekoliko milijuna tona drvnih ostataka, iz kojih prešanjem nastaju peleti odnosno drvno biogorivo, kod nas mogli grijati deseci gradova srednje veličine te brojne javne ustanove, škole i vrtići. Jer peleti su od plina jeftiniji 30%, a od loživog ulja 50%.

Foto: Energy Pellets d.o.o

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor