Jedna od najcjenjenijih ljekovitih gljiva, reishi

Hrastova sjajnica (lat. Ganoderma lucidum) je od davnina poznata ljekovita gljiva. U tradicionalnoj medicini Kine, Japana i Koreje koristi se više od 2.000 godina. U Kini je upisana u Svetu knjigu o čudesnom ljekovitom raslinju kao lijek višeg stupnja, a u starojapanskom traktatu Shinnoh Honsohkyo se spominje kao dar s neba, tj. kao sredstvo protiv svih bolesti.

Imperatorska gljiva

U prirodi je dosta rijetka i zato je bila vrlo skupa, dostupna samo aristokratima i dvorskim liječnicima koji su bili u službi kineskoga cara po čemu je dobila naziv imperatorska gljiva. Od 1972. godine uzgaja se u Kini, Japanu i državama jugoistočne Azije isključivo radi ljekovitih svojstava. U Francuskoj, Kanadi i SAD-u provode se znanstvena istraživanja ljekovitih svojstava hrastove sjajnice.

Rasprostranjena je u Aziji i Europi. Kod nas je dosta rijetka gljiva, a raste u listopadnim šumama i parkovima, uz stabla ili panjeve hrastova. Uzročnik je bijele truleži hrasta. Rijetko dolazi i na četinjačama.

Plodna tijela su jednogodišnja, rijetko višegodišnja. Plodno tijelo, odnosno klobuk je sličan bubregu ili lepezi, gornja je strana valovita, grbava, glatka, sjajna kao da je lakirana, crvenosmeđe boje, raznih nijansi. Dužine je od 10 do 30 cm i širine od 3 od 8 cm. Himenofor je cjevast, cjevčice su glatke i oker boje. Stručak je valjkast, nepravilan, gladak, tvrd, visine od 5 do 25 cm, širine od 1 do 3 cm, tamnosmeđecrven i kao da je lakiran. Meso je najprije spužvasto, potom drvenasto. Otisak spora je smeđe boje. Kada se osuši, gljiva je jako lagana. Ima nekoliko varijeteta. Njezin vanjski izgled, sastav i ljekovita svojstva mogu se mijenjati što ovisi o supstratu.

Vrijeme sabiranja ljeto i jesen

U plodnom tijelu su utvrđene esencijalne i neesencijalne aminokiseline, organske kiseline, polisaharidi, beta glukani, triterpenoidi, kumarini, saponini, fitoncidi, vitamini: C (osobito), B3, B5 i D i alkaloidi, a od makro i mikroelemenata: germanij, kalcij, natrij, magnezij, željezo, mangan, fosfor, cink, bakar, sumpor, selen, srebro i dr. Iz navedenog proizlazi da je hrastova sjajnica izuzetno bogatog kemijskog sastava. Svjetski znanstvenici još uvijek aktivno istražuju kemijski sastav ove gljive što potvrđuje njenu ljekovitu vrijednost.

Sakuplja se u ljeto i jesen.

Poboljšava imunitet, djeluje antibakterijski

Zbog visokog sadržaja polisaharida, hrastova sjajnica ima širok spektar preventivnih i ljekovitih učinaka. Ostali spojevi također imaju ljekovite učinke. Tako polisaharidi beta glukani pokazuju antireumatsko i imunomodulatorno djelovanje, imaju snažan učinak na patogene bakterije, a također imaju sposobnost sniziti povišeni arterijski tlak i sniziti razinu šećera i kolesterola u krvi.

Aktivira procese izmjene tvari i kolanje kisika

Visoka koncentracija germanija ima sposobnost aktivirati procese izmjene tvari. On djeluje i na tendenciju k protutumorskoj aktivnosti. Postoje i navodi da germanij ima antibakterijska, antimikotička, analgetska i protuvirusna svojstva i svojstva zaštite od zračenja. Germanij sudjeluje u transportu kisika iz pluća i osigurava optimalni transport kisika u sva tkiva. Fitoterpenoidi pokazuju antialergijska, antioksidacijska i antitumorska svojstva i svojstva zaštite jetre te imaju učinak umirenja boli.

Ti spojevi osiguravaju dobar protok krvi i sprječavaju stvaranje tromba, poboljšavaju učinkovitost i iskorištenje kisika u organizmu. Gljiva se rabi i za liječenje kroničnog hepatitisa, bronhalne astme i za liječenje side. Upotrebljava se u obliku tinkture, dodatka prehrani, odnosno praha u kapsulama i drugih pripravaka.

Može izazvati alergijske reakcije

Uzima li se duže od tri do šest mjeseci, može izazvati alergijske reakcije koje se očituju suhoćom usne šupljine, grla, unutrašnjosti nosnica, vrtoglavicom, svrbežom, osipom, glavoboljom, iritacijom želuca, krvarenjem iz nosa ili krvavom stolicom. Nije preporučljiva osobama koje uzimaju medikamente za podizanje krvnoga tlaka i protiv dijabetesa. Nije dovoljno proučeno kako djeluje na trudnice i dojilje.

U našim šumama još dolaze plosnata (Ganoderma lipsiense ili Ganoderma applanatum), fajferova (Ganoderma pfeifferi), posuta (Ganoderma adspersum) i crnogorična sjajnica (Ganoderma carnosum) i sve su nejestive.

Tekst: Marija Glavaš, Foto: bigstockphoto.com, wissanu