• Izvozni potencijal
  • 12.09.2013.

Izvozni potencijal drvne industrije

Najvažniji nedostaci hrvatske proizvodnje namještaja u usporedbi sa ostalim zemljama su trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama.

Foto: Rajko Polić
  • 903
  • 65
  • 0

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su trajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Zakonom o šumama propisano je da se radi jedinstvenog i trajnog gospodarenja šumama u RH ustanovljuje jedinstveno šumsko-gospodarsko područje, koje se dijele na gospodarske jedinice.

Trenutno se gospodari na temelju osnove donesene 2006. godine, koja vrijedi do 2015. godine. U Šumsko-gospodarskoj osnovi područja utvrđuje se ekološka, gospdoarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja.

Nepotrebno je navoditi argumente o značaju izvoza u današnje vrijeme jer su oni svima više manje poznati. Što se tiče drvne industrije RH možemo reći da je ona tradicionalni izvoznik i da je trenutno izvozna bilanca pozitivna, ali da bi se s obzirom na potencijale i domaću sirovinsku bazu izvoz mogao još više povećati. Da bi se to ostvarilo potrebna su investicijska ulaganja i to naročito u sektor proizvodnje namještaja kako bi se izvozili proizvodi sa najvećom dodanom vrijednošću. Na taj način bi se riješila trenutna loša tehnološka opremljenost i povećala međunarodna konkurentnost na svjetskom tržištu. Potrebo je provesti restrukturiranje proizvodnih kapaciteta s ciljem postizanja većeg stupnja specijalizacije. Nadalje treba riješiti manjak domaćih prepoznatljivih brandova i zaostajanje za trenutnim trendovima na svjetskom tržištu. Unatoč tome prerada drva i proizvodnja namještaja ostvaruju 75-postotni izvoz svoje ukupne proizvodnje. Vanjskotrgovinska bilanca drva i drvnih proizvoda za prvih sedam mjeseci 2011. godine je pozitivna i iznosi 206 milijuna dolara. U proizvodnji namještaja u RH možemo navesti neke najistaknutije prednosti kao što je dostupnost kvalitetne drvne građe.

Moćne konstrukcije od lameliranih nosača

Uslijed manjeg intenziteta iskorištavanja u prošlosti, te sustavne brige o šumskim površinama Hrvatska obiluje kvalitetnom drvnom sirovinom. Dok su u Europi većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno sadnja stabala lošije kvalitete umjetnim putem, Hrvatska istovremeno obiluje autohtonim šumama. Upravo zbog kvalitetne drvne građe Hrvatska ima najveću komparativnu prednost u proizvodnji namještaja od punog drva (masivnog namještaja) i u proizvodnji furnira u odnosu na svoje glavne konkurente. Tradicija u proizvodnji namještaja duga je i stabilna djelatnost u Hrvatskoj. Dugotrajno iskustvo u proizvodnji kvalitetnog namještaja kako u velikim tvrtkama i malim obrtima, te kvalitetni stručni nastavni i studijski programi stvorili su kvalitetnu radnu snagu koja može nositi proizvodnju.

Niže cijene rada nego u zemljama EU predstavljaju prednost Hrvatske, ali isključivo u proizvodnji namještaja s većom dodanom vrijednošću uslijed kvalitete i/ili dizajna proizvoda. Međutim, u ostalim segmentima proizvodnje, pogotovo u serijskoj proizvodnji namještaja uz upotrebu sirovina lošije kvalitete, vlada veća konkurencija zemalja sa znatno nižim troškovima rada od Hrvatske, poput dalekoistočnih zemalja te ostalih tranzicijskih zemalja.

Najvažniji nedostaci hrvatske proizvodnje namještaja u usporedbi sa ostalim zemljama su trenutna orijentiranost na proizvodnju u velikim serijama. Navedeni tip proizvodnje onemogućuje u potpunosti iskorištavanje komparativnih prednosti koje Hrvatska posjeduje, kao i proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti. Hrvatska proizvodnja namještaja bi se trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog namještaja u malim serijama.

Tehnološka zastarjelost proizvodnih pogona nastala je uslijed dugog razdoblja podinvestiranosti. Razina tehnološke opremljenosti domaćih proizvođača značajno je ispod prosjeka proizvođača u europskim zemljama.

Nespecijaliziranost domaćih tvrtki na nezavidnoj je razini. Većina domaćih proizvođača namještaja sudjeluje u svim fazama obrade drva i nije fokusirana na samo jedan segment proizvodnje što onemogućuje specijalizaciju na pojedinu fazu proizvodnje i s time u vezi smanjenje troškova proizvodnje. To rezultira slabom potrebom za povezivanjem tvrtki i njihovom međusobnom suradnjom kroz clastere koji su u nekim razvijenim zemljama nositelji proizvodnje namještaja.

Šuma treba dobrog gospodara

Nemjerljiva je važnost šume i blagodati koje ona pruža čovjeku od prapovijesti pa sve do danas, a pružat će i u budućnosti bude li se sa šumom pravilno gospodarilo. Da se u RH sa šumama dobro gospodari dokaz je da je 98% šuma u RH prirodnog podrijetla, te da je 48% površine RH pod šumom. Šumarska znanost u Hrvatskoj počela se davno razvijati, a sve sa svrhom da se šumama gospodari na najbolji način.

Razvoj šumarske struke i želja za novim spoznajama kao i bojazan od nestanka šuma, te ideja racionalnog korištenja i gospodarenja šumskim dobrom i potreba za većim nivoom znanja zahtijevali su osnivanje Šumarske akademije koja je osnovana i svečano otvorena 20.listopada 1898. godine pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Akademija je otvorena u domu koji je podiglo Hrvatsko - slavonsko šumarsko društvo za potrebe osnivanja šumarske nastave. Bila je to četvrta visokoškolska ustanova tadašnjeg Sveučilišta u Zagrebu. Studij je trajao tri godine, a program je bio sličan onom na Šumarskoj akademiji u Banskoj Šćavnici. Tako je omogućeno mnogim nadarenim studentima da studiraju u domovini, a ne u Beču ili Šćavnici gdje su se do tada uglavnom školovali šumarski stručnjaci.

Prije Šumarske akademije šumari su se školovali na Gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima koje je osnovano1860. godine s namjerom školovanja stručnjaka za potrebe tadašnje šumarske operative. Radi toga Šumarski odjel Gospodarskog učilišta u Križevcima godine 1897. prestaje sa radom, a šumarski stručnjaci školuju se na novoosnovanoj Šumarskoj akademiji. Time je ostvareno visokoškolsko obrazovanje šumara, koje se je tražilo i Zakonom o uređenju šumsko tehničke službe od 1894. godine, a prema kojem se za mjesta viša od 10 činovničkog razreda zahtijevalo akademsko obrazovanje.

O pitanju gdje i kako da se uredi ustanova, koja će obrazovati stručnjake s visokoškolskim obrazovanjem, odnosno da li u Zagrebu ili Križevcima, bilo je dosta polemike. Na kraju je prevladalo mišljenje onih koji su smatrali da profesori visoke škole trebaju biti znanstvenici i u trajnom kontaktu sa znanstvenicima prirodoslovnih, matematičkih, fizičkih, pravnih i socijalnih znanosti, a slušači studenti moraju usvojiti stručno znanje i one kulturne elemente koji će od njih stvoriti visokoobrazovane ljude sposobne za rješavanje svih zadataka. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu takva je nastava , osim ostalog, mogla koristiti biblioteku, Botanički vrt, laboratorije, zbirke i studentsku menzu.

Drvnotehnološki se stručnjaci Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazuju od 1948. godine, a 1952. godine zbog ukazanih potreba privrede smjerovi su još više specijalizirani, jedan za šumarstvo, a drugi za drvnu industriju. Na taj način nastoji se popuniti nedostatak visoko obrazovanih kadrova za drvnu industriju koja je bila u razvitku. Drvarski stručnjaci oplemenjuju tu vrijednu drvnu sirovinu stvarajući vrijedne proizvode za domaće tržište i izvoz.

Vlatko Petrović: Čovjekova je dužnost štiti šumu

U svojoj užurbanoj svakodnevici čovjek rijetko razmišlja o onome što je temelj njegova života i oduvijek dio njegova okruženja. Šuma je oduvijek tu, oko nas, ali rijetko tko se zapita kako šuma opstaje i traje. Ona je temelj od kojeg nastaju predmeti koje imamo u domu, ona je materijal pomoću kojeg čovjek izražava svoje najdublje osjećaje, bez šume ne bi bilo ni vode ni zraka od kojih živimo, bez nje ne bi bilo ni bogate flore i faune, sa šumom krug života počinje i završava.

Čovjekova je dužnost štiti šumu, njegovati ju i uzgajati a tek onda koristiti. Već 250 godina za to su u Hrvatskoj zaduženi šumari. Od prvih šumarija u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj Gori osnovanih davne 1769. na temelju Šumskog reda Marije Terezije pa sve do danas šumari nisu odustajali od osnovnih postulata struke kojima se, prije svega, vodi računa o potrajnom gospodarenju. Zato danas svih 2 milijuna hektara šuma u vlasništvu RH, a kojima gospodar Hrvatske šume, nose međunarodni FSC certifikat koji označava da šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Činjenica da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je stekla FSC certifikat predstavlja također i veliki iskorak hrvatskog šumarstva te je kao takav jedan od većih dometa struke. Hrvatske šume d.o.o. nositelj su certifikata od 2002. i dodjeljuje se na razdoblje od 5 godina. Novi vrijedi do 2017. ali certifikacija nije jednokratna akcija nego proces. FSC certifikat je ujedno i jamstvo da drvna industrija može računati na pouzdane izvore certificirane sirovine jer jedino proizvodi od takve sirovine imaju budućnost na europskom i ostalim razvijenim tržištima.

Takve certificirane šume bilo bi teško zamisliti da se generacije šumara nisu vodile temeljnim načelima struke, potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Šumama i šumskim zemljištem gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja) koje se donose na razdoblje od 10 godina. Trenutno se gospodari na temelju Osnove donesene 2006. koja vrijedi do 2015. Zaliha u šumama označava ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi, dok se pojmom prirast označava koliko se taj volumen povećava svake godine što je pokazatelj raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje. Na temelju tih i niza drugih specifičnih parametara određuje se godišnji etat, odnosno količina drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Istovremeno se vodi briga o prirastu što za rezultat ima kontinuirano održavanje prirodne ravnoteže. Stoga se u šume intervenira samo onda kada primijetimo da određeno područje nema dovoljno snage za samoobnovu. U tim situacijama ključno je unijeti kvalitetne sadnice tamo gdje je potrebno vodeći računa o autohtonim vrstama određenog podneblja.

Sjeme je izvor života svake biljke na planeti Zemlji pa tako i šume. Zbog toga se sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama posvećuje posebna pažnja. Od prikupljenog sjemenja proizvede se na milijune kvalitetnih sadnica a uz sve navedeno i taj je segment od ključne važnosti kako bismo i u budućnosti imali kvalitetne šume u kakvima danas uživamo.

Hrastovi, bukve, grabovi, jele, smreke, makija, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjeg juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nosi sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koja se razlikuje ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora (smeđi medvjed, vuk i ris) i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.

Može li bolje?

Naravno da može, upravo zahvaljujući struci o kojoj nas naši sugovornici uče, ali i podizanjem ljudske svijesti da bez stabla nema niti čovjeka i da ne činimo, u nekim dijelovima svijeta, dobro poznate greške. O tome katastar, satelitski snimci, pokusna opažanja, sječa prašuma, devastacija šumskih životinjskih staništa, bujanje mase a smanjenje debla i još mnogo toga nas upozorava da sačuvamo ono što pripada našoj djeci i unucima.

Foto: Rajko Polić


Tagovi

Drvna industrija Vlatko Petrović Tehnološka zastarjelost Tradicija Namještaj Drvna građa Zakon o šumama Šumarstvo Izvoz


Autor

Rajko Polić

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi