Pretraga tekstova
Lani smo izvezli svega 310 komada, a uvezli čak 28.000 božićnih drvaca, poražavajući su podaci Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u utorak je pozvala potrošače da kupuju domaća božićna drvca. U Hrvatskoj je, navode, oko tisuću domaćih proizvođača koji svoja drvca većinom prodaju na domaćem tržištu.
"Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši su proizvođači prošle godine na tržište plasirali više od 200 tisuća drvaca", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
S obzirom na tako velik broj domaćih proizvođača, kako je rekao, potencijal izvoza je značajan, posebice kada se uzme u obzir da je prošle godine izvezeno tek 310 komada, samo u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti manjoj od 1.300 eura.
U istom razdoblju je uvezeno više od 28 tisuća komada, od čega dvije trećine iz Danske, koja je i najveći europski izvoznik, rekao je napominjući da se uglavnom radi o nordijskoj jeli (Abies nordmanniana) koja bolje uspijeva u blažoj klimi.
Pozvao je i potrošače da ove godine kupuju živa, hrvatska božićna drvca.
Iz HGK u priopćenju navode kako ih prodavati i proizvoditi mogu samo one fizičke i pravne osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača božićnih drvaca, a među najvećim domaćim proizvođačima su Hrvatske šume.
Obratite pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberite ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj, pozivaju iz HGK.
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić je kazao da u sklopu njihove rasadničarske proizvodnje podižu i njihove nasade.
"Trenutno je na površini od oko 40 hektara zasađeno 140 tisuća sadnica obične i srebrne smreke, a u manjoj količini jele i Pančićeve omorike namijenjene isključivo za božićna drvca", istaknuo je.
U protekloj godini, kako je naveo, prodano je oko 7.300 komada gotovog proizvoda, uglavnom domaćim tržnim centrima i dijelom u maloprodaji.
"Ova godina pokazuje uzlazni trend potražnje domaćeg tržišta. Cilj nam je postići godišnju isporuku zrelih stabala božićnih drvaca od 30 do 50 tisuća komada, kako za domaće tako i za europsko tržište koje nam se polako otvara", istaknuo je Jakupčić napominjući kako je cjelokupna proizvodnja božićnih drvaca nastala u vlastitoj proizvodnji, od sjemena preko repromaterijala do gotovog proizvoda.
Na taj se način, kako je rekao, nastoji domaćim proizvođačima osigurati kvalitetan repromaterijal proizveden od sjemena sakupljenog u autohtonim šumskim sastojinama i prilagoditi ga našem klimatskim prilikama.
"Time razvijamo gotov hrvatski proizvod, potičemo privatnu proizvodnju i štitimo naše šume od ilegalne sječe", poručio je.
HGK podsjeća da se jedno drvce prosječno uzgaja deset godina, a svake godine se sade nova koja zamjenjuju prodana. Također, životni vijek ne završava s istekom blagdana već se u skladu s principima kružnog gospodarstva, prikupljaju i zbrinjavaju na kompostištima. Sve organiziraju ovlaštena društva za zbrinjavanje otpada.
Iz Komore stoga pozivaju potrošače da ukoliko žele podržati domaće proizvođače, obrate pozornost na posebne markice koje moraju imati sva drvca koja se plasiraju u prodaju i odaberu ono koje je proizvedeno u Hrvatskoj.
Izvori
Ovdje je berba počela i prije svih berbi, kad ti Jelen uđe u polje možda i ostavi koju stabljiku da stoji Jeletina + suša i dobiješ #Rural Jad i bjedu.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+] rečeno razvalile. Sutra je kod mene pa da vidimo što čemo od ove suše kod mene ubrati, ili zeca ili fazana. I u mome kraju će prinosi biti mali, evo iz prve ruke kod prijatelja prinos 1700-1800kg po hektaru. Moj je nešto bolji i gušči pa čemo vidjeti što će biti. Najgora je situacija ovo vrijeme, jer na istoj parceli možeš ubrati sa 6% vlage a za sat vremena sa 14% na istoj parceli, nikome nije jasno što se događa i odakle toliko variranje vlage a sunce ne da peče, več te prepeče. Polja su ispeeečena, u buduče tu roda nema, trebaju dobri novci da se polja stave ponovu u red roda.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+] sa zemljom. Sada znam i čije je polje ali to je njemu sitniš pošto ima preko tisuču hektara što obrađuje i svoje ili zakupne zemlje, nešto pod ugovorom a dosta bez ugovora o zakupu.
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Maja Celing i Vedran Stapić Jedini koji nije ogradio sa pastirom, svi ostali koji stavili pastir još kako tako kukuruz, bez štete tivljači ali ovo je Više [+] dobro otrijebio. U podravini sve skoro ovakve i bez jeletine, suša radi svoje. Rijetko da se može nači crno zelena bar zasada kako je kod mene imam i ja ovih dana vidljivo da se posušila oko nekih pola hektara za sada ali ne ovako. Kukuruza će biti jako malo, ovo sam slika 1km od samoga vrha Bilogore. Što se tiče divljači ovo je inače epicentar, ima što nema od divljači.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Snimljen je prilog za HRT , dao sam im i ovaj tekst sa Agrokluba !
Đuro Japaric
prije 5 godina
Sutra su mi najavili dolazak sa HRT na plantažu , vidjeti ću koliko vremena mogu dobiti i što reći !Svake godine u drugom mjesecu prijavimo u županijama koliko imamo drvaca ! Nitko nam ne odgovori koliko na temelju toga u Hrvatskoj imamo posađenih drvaca ? Za uzgoj drvaca nema škole , sve je prepušteno vlastitom snalaženju , a to znači i promašaji ! Bitna je klima , zemlja , odabir vrste drvca jer na svakoj zemlji ne rastu iste vrste , to zna više nas koji ih uzgajamo ! RAZMAK kod sađenja za jele i srebrene smreke minimalno 120 cm red od reda i drvce od drvca , itd !