• Klonovi stabala
  • 22.07.2018. 07:30

Gupčeva lipa, hrastovi Julius i Dedek - znate li da je riječ o klonovima?

Svi postupci kloniranja provedeni pod stručnim vodstvom djelatnika Hrvatskog šumarskog instituta uključuju: uzgoj podloga, uzimanje plemki s matičnih stabala uz pomoć dizalica, ljestvi i teleskopskih škara, ovisno o situaciji, školovanje biljaka, zaštitu, prihranu, provode se redovite mjere njege klonova što  uključuje uklanjanje korovske vegetacije, prihranu i zalijevanje i mjere zaštite koja je podrazumijevala tretiranje raznim zaštitnim sredstvima o čemu je vođena redovna evidencija.

Foto: Marija Glavaš, arhiva HŠI
  • 1.370
  • 135
  • 0

Starih, poznatih, zaštićenih i povijesnih stabala ima po čitavoj Republici Hrvatskoj. Neka od njih rastu na reprezentativnim mjestima na trgovima ili pokraj dvoraca, koji onda dobivaju posebnu čar, a ljudi koji svakodnevno prolaze pokraj njih naviknuti na prisutstvo tih tihih divova. S tim višestoljetnim stablima odrastaju generacije, ali ne smije se smetnuti s uma da premda žive nekoliko puta duže od nas i da ona imaju ograničen životni vijek i da su podložna stradanjima. Hrvatski šumarski institut pokrenuo je zato projekte uzgoja klonova kako bi se očuvao genofond zaštićenih stabala.  

O ovoj temi na Hrvatskom šumarskom institutu upoznao nas je  dr. sc. Mladen Ivanković, predstojnik Zavoda za oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo. Prvo stablo klonirano u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom bilo je ono iz školskih udžbenika, poznata Gupčeva lipa. Najpoznatije stablo u Hrvatskoj, simbol otpora protiv nepravde, proglašeno je spomenikom prirode - rijetkim primjerkom drveća 1957. godine. Uz to, ova velelisna lipa (Tilia platyphyllos Scop.) predstavlja zaštićeni spomenik kulture i povijesni spomenik. Povijesno je vezana uz osobu, Matiju Gupca jer se smatra da je pod njom okupljao svoje istomišljenike i sudionike seljačke bune koja se dogodila 1573. godine. 

Klonski arhiv Gupčeve lipe 

Gupčeva lipa nalazi se u Gornjoj Stubici neposredno uz crkvu Sv. Jurja. Godine 1945. preživjela je snažnu oluju koja joj je ostavila trajne posljedice. Od nekoć 30 m visokog stabla, spala je na 9 m visine. Grom joj je oštetio grane i središte debla pa je danas šuplja. Promjer ovog impozantnog stabla iznosi 1,57 m, a kada se tome doda impozantan izgled grana i izbojaka rezultat je prava prirodna rijetkost. Budući da je vrijednost ovog stabla opće prepoznata i neupitna, znanstvenici Hrvatskog šumarskog nisu dvojili kada je iz Turističke zajednice Grada Donja Stubica pokrenuta inicijativa očuvanja genoma Gupčeve lipe.

Klonovi lipe u cvatu 

Zahvaljujući toj inicijativi 2011. godine,  u rodnom selu Matije Gupca, Hižakovcu, osnovan je klonski arhiv Gupčeve lipe. Osnivanju je prethodilo uzgajanje podloga, dvogodišnjih sadnica lipe, uzimanje plemki uz prethodno dobiveno odobrenje od Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te cijepljenje i školovanje klonova. Poslovi osnivanja i održavanja arhiva i daljnja proizvodnja klonova uspješno se provodi 10-ak godina što je omogućeno projektom Grada donja Stubica i Instituta. Uzgojeni klonovi donirani su svakoj školi koja nosi ime Matije Gupca, 12 sadnica poklonjeno je u svrhu sadnje drvoreda u gradu Donjoj Stubici, donirane su većem broju institucija, dva su klona posađena u arboretumu Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac i drugdje.

Spomenik prirode, hrast lužnjak, poznatiji kao Julius, koji  se nalazio na Trgu hrvatskih branitelja u Sisku srušio se danas u ranim jutarnjim satima uslijed jakog nevremena – priopćeno je na internetskoj stranici Grada Siska u jesen 2014. godine. Tako su Siščani ostali bez svojeg tristogodišnjaka na čije su prisustvo bili naviknuti i koji je privlačio poglede svojim dimenzijama, ali i ljepotom. Zamijenio ga je žalosni prizor stabla izvaljenog korijena i zdrobljenog debla. 

Sretna je okolnost da je prepoznat značaj ovog stabla kao spomenika prirode visoke estetske vrijednosti i kao rijetkog primjerka koji predstavlja ostatak nekadašnjih prostranih posavskih šuma. Isto je tako prepoznato u kakvom je zdravstvenom stanju obzirom da je oštećivan uslijed naleta vjetra 2007., 2008. i 2009. godine. Tako je iz Siska krenula inicijativa prema HŠI–u da se očuva njegov genetski materijal i prije nego se Julius srušio. Julius, hrast lužnjak (lat. Quercus robur L.) spomenikom prirode bio je proglašen 1998. godine, njegova je visina bila procijenjena na 31 m, a opseg je mjerio 446 cm. Projekt Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko - moslavačke županije Julius – Futura pokrenut je 2011. godine u suradnji s HŠI - om i Gimnazijom Sisak. Djelatnici HŠI–a u više navrata obavili su prikupljanje plemki i uspješno klonirali, pocijepili na prethodno pripremljene podloge hrasta lužnjaka iz vlastite proizvodnje Instituta dobivene iz sjemena. 

Jedan od uzgojenih klonova hrasta Juliusa posađen je na mjestu gdje je nekoć rastao stari hrast, povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje 2015. godine. Izgled certifikata, odnosno Svjedodžbi koje se izdaju u svrhu dokaza o podrijetlu Juliusa dogovoren je između Instituta i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. 

Najstariji stanovnik Maksimira

Drugi klonirani hrast lužnjak je onaj za koji osobito vezano građanstvo Zagreba. Nazivaju ga Dedek, a krasi zagrebački park Maksimir. Dedek raste na reprezentativnome mjestu nedaleko od jednoga od glavnih ulaza u park, nasuprot drugog parkovnog simbola, spomen - humka Mogile. Soliterno je stablo pa je dosegao impresivne dimenzije i kao takav skreće pažnju na sebe. Ujedno je predstavnik autohtone šume koji je preživio krčenje u svrhu podizanja parka. Valja znati da Dedek najstariji stanovnik Maksimira, koji broji oko 600 godina te su na njemu dobro vidljiva razna oštećenja i tragovi zahvata sanacija. 

Sam Dedek nije zaštićen, ali uživa zaštitu kao stanovnik Maksimira koji je zaštićen kao Spomenik parkovne arhitekture 2016. godine od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Iste je godine uvršten na listu najljepših parkova u Europi. 

Skidanje plemki s hrasta Dedeka 

Djelatnici Zavoda za genetiku sakupili su oko 500 plemki s Dedeka krajem 2014. godine te ih uskladištili u hladnjači. Uslijedilo je cijepljenje plemki na pripremljene podloge u proljeće 2015. godine. Postupak je ponovljen i u ljeto iste godine. Ustanovljen je nizak postotak primljenih plemki te je u suradnji sa znanstvenicima iz Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje determiniran uzrok – prisustvo ličinki ose šiškarice Cynipidae. Zbog toga su djelatnici Zavoda za genetiku ujesen iste godine krenuli u prikupljanje žira. Dedek je tada dao obilan urod te je sakupljeno 5.250 g, odnosno 1.645 komada sjemena u svrhu uzgoja podloga potomstva. 

Za razliku od ovih dvaju gradskih momaka, treći hrast lužnjak odabran za postupak kloniranja, raste u sklopu šumske sastojine u sekundarnoj prašumi Prašnik. Prašnik se nalazi nedaleko od općine Okučani, tj. na području Šumarije Okučani, UŠP Nova Gradiška. Od iznimne je važnosti za Republiku Hrvatsku kao jedina sačuvana šuma preostala od starih slavonskih hrastika. Hrast odabran za kloniranje u Prašniku je primjerak najvećih dimenzija. S njega su isto tako sakupljene plemke i  cijepljene na podloge uzgojene u rasadniku Cernik koji djeluje u sklopu UŠP Nova Gradiška. Veliku ulogu u cijelom projektu imalo je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Nova Gradiška od kojega je kasnije došla inicijativa traženja kumova proizvedenih klonova. Klonovi prašničkog hrasta posađeni su na mnogim mjestima. Jedno od njih je uređeno dvorište zgrade UŠP Nova Gradiška, a drugo u središtu Europskog parka osnovanog unutar arboretuma koji je oblikovan unutar arboretuma Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac. 

Sadnja klona na mjestu stare bukve 

Stablo iz susjedstva HŠI-a, stoljetna bukva (Fagus sylvatica L.) koja je rasla uz dvorac Erdödy u gradu Jastrebarsko, srušila se za vrijeme oluje Teodor 2013. godine zajedno s još oko 200 stabala. Znajući koliko Jaskancima znači to veliko stablo, ali i zato što su i sami vezani uz nju, djelatnici Zavoda za genetiku prionuli su na zadatak. Vezani su zbog toga što su dugo bili zaduženi za njegu svakog pojedinog stabla u stoljetnom perivoju koji je zaštićen kao spomenik vrtne arhitekture. Projekt Očuvanje genoma obične bukve - središnjeg stabla u perivoju Erdödy u Jastrebarskom započeo je iste godine. Tijekom prošle godine jednome je naručitelju isporučeno 16 klonova bukvi, a u planu je sadnja klona na mjestu na kojem je rasla stara bukva. Izgled certifikata osmišljen je u dogovoru s Gradom Jastrebarsko.

Svi postupci kloniranja provedeni pod stručnim vodstvom djelatnika instituta uključuju: uzgoj podloga, uzimanje plemki s matičnih stabala uz pomoć dizalica, ljestvi i teleskopskih škara, ovisno o situaciji, školovanje biljaka, zaštitu, prihranu, provode se redovite mjere njege klonova što  uključuje uklanjanje korovske vegetacije, prihranu i zalijevanje i mjere zaštite koja je podrazumijevala tretiranje raznim zaštitnim sredstvima o čemu je vođena redovna evidencija. Obavljena je i izmjera i obilježavanje klonova plastificiranim naljepnicama. Živi arhiv u Institutu danas ima i funkciju matičnih stabala za skidanje plemki. 

Plemke, nadzemni dio proizvedene biljke (klona), uzete su sa matičnog stabla pojasnio je dr. sc. Mladen Ivanković i one su genetski istovjetne s matičnim stablom, iste su fiziološke starosti kao i matično stablo te su ovako, vegetativno razmnožene biljke, već odavno dostigle spolnu zrelost i time za razliku od sadnica dobivenih uzgojem iz sjemena razvijaju cvjetove i plodove, što nam je kolega i pokazao u rastilištu Instituta. Priprema klona za prigodno darovanje ili prodaju podrazumijeva dodjelu rednog matičnog broja i izdavanje Svjedodžbe o podrijetlu. Glavni cilj svih ovih projekata je širenje svijesti o očuvanju genofonda naših zaštićenih stabala. 

Autorica: Marija Glavaš


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Mladen Ivanković Genofond Klonovi


Partner

Hrvatske Šume d.o.o.

Ulica Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4804 174, e-mail: [email protected] web: http://www.hrsume.hr/