• Sječa drva
  • 13.09.2015. 18:00

Drva se u šumama kradu naveliko!

Dolaskom hladnijih dana, po šumama se krade sve više drva. I dok se državne uglavnom izbjegavaju, privatne su meta mnogima. Dodatni poticaj lopovima je i činjenica da mnogi krađe ne prijavljuju.

Foto: depositphotos.com/Xalanx
  • 1.319
  • 99
  • 0

Prema nepotpunim podacima, jer mnogi vlasnici ne obilaze često svoje šume, pa niti ne znaju da im je drveće posjećeno, u privatnim se šumama krade i do deset puta više, nego u državnim. Riječ o milijunskim štetama, kaže Petar Petrović, voditelj Uprave Hrvatskih šuma, podružnice Sisak te dodaje kako su lopovi odlično organizirani i umreženi.

Najviše se krade drvo za ogrijev, jer se brzo može ispiliti i pospremiti i kasnije je teško dokazati da je ukradeno. No nisu pošteđena ni stogodišnja stabla bukvi i hrastova, namjenjena piljenju za trupce.

Mulja se s otpremnicama, punomoćima, a tu su i veze u pilanama

I u takvim slučajevima je jasno da lopovi moraju imati veze u pilanama. Osim toga, kaže Petrović, zloupotrebljavaju se i otpremnice koje se dobiju prilikom sječe u privatnim šumama. Jer, jedna vrijedi jedan dan i za jedan odvoz, no gotovo je nemoguće kontrolirati je li tokom toga jednoga dana, netko odvezao nekoliko utovara trupaca ili samo jedan.

Drveće u privatnim šumama nitko ne čuva i zato su krađe lako izvedive.

Drveće u privatnim šumama nitko ne čuva i zato su krađe u njima lako izvedive. Tek se tu i tamo netko odluči i na krađu u državnoj. Primjerice, od 370 tisuća kubika drvne mase, koliko se posiječe na godinu u šumama čiji je vlasnik država, u prikolicama kradljivaca završi tek nešto više od tisuću i pol kubika.

Kupe manju količinu drva, a poruše puno

Šumari Hrvatskih šuma nemaju ovlasti zalaziti u one privatne, osim kad ih vlasnik pozove zbog doznake drveta za sječu, izdavanja otpremnice, bez kojih se drvna masa ne bi niti smjela prevoziti ili kad vlasnik otkrije da su mu ukradena drva, pa treba procijeniti štetu.

Posebna priča su, kako doznajemo, šume u vlasništvu hrvatskih državljana koji ne žive u Hrvatskoj. Primjerice, izbjegli Srbi, često prodaju drva u svojim šumama u Hrvatskoj te kupcima izdaju punomoći za sječu, za relativno male novčane iznose. No, kupci nerijetko posijeku i do tri puta više no što su kupili. Na taj su način privatne šume u nekim dijelovima Hrvatske već gotovo devestirane. Vlasnici privatnih šuma ne kriju da nisu baš zadovoljni niti radom policije. Jedan zagrepčanin, podrijetlom iz okolice Siska, kaže tako da su mu lopovi, u šumi koju je naslijedio, posjekli čak tridesetak stogodišnjih hrastova.

Prijavio krađu 30 stabala - policija nije izašla na teren

Slučaj je prijavio policiji, no nisu, kaže, izašli na teren, već je sam morao angažirati procjenitelja štete. I prema izračunu, ukradena stabla vrijedila su više od 50 tisuća kuna. Sad se, dodaje, samo nada da će policija prijavu proslijediti u Državno odvjetništvo te da će postupak biti pokrenut po službenoj dužnosti. Brojni, u prvome redu, stariji ljudi, čak kad i otkriju da im je netko u šumi posjekao i ukrao stabla, slučaj ne prijavljuju nikome, jer ne vjeruju da će lopovi ikad biti pronađeni. Ipak, ima i onih sretnijih, koji doznaju tko je namjeravao zaraditi ili se grijati njihovim drvima.

Prema procjeni, ukradena stabla vrijedila su više od 50 tisuća kuna!

Primjerice, prije nekoliko dana, na stranicama PU Sisačko-moslavačke, objavljena je vijest da su krivci jedne krađe drva pronađeni i to zahvaljujući suradnji hrvatske policije s kolegama iz BiH.

Dio ukradenih drva završi i u susjedstvu

“Policijski službenici Policijske postaje Gvozd, u suradnji s policijskim službenicima Jedinice granične policije Velika Kladuša, proveli su kriminalističko istraživanje nad dvojicom bosanskohercegovačkih državljanina starih 34 i 47 godina zbog krađe. Istraživanjem je utvrđeno da su, zajedno s 34-godišnjim državljaninom BiH, 23. kolovoza, u nekoliko navrata, preko rijeke Gline, nezakonito iz Bosne i Hercegovine prelazili državnu granicu te u šumi u mjestu Crni Potok, na području Topuskog, posjekli desetak stabala, ispilili ih na manje komade i tako prenosili preko rijeke Gline u Bosnu i Hercegovinu. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kazneno su prijavljeni zbog krađe“ ističu u PU Sisačko-moslavačkoj.

Neznam hoće li naći lopova, ali krađu sam prijavio

No, ostaje činjenica da većina oštećenih nije te sreće, ali nije rješenje niti neprijavljivanje krađe. Time se vodio i jedan 66-godišnji mještanin Kraljevca, mjesta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Prema podacima koje je dao tamošnjoj Policijskoj upravi, nepoznati počinitelj ili više njih, u šumi zvanoj Veliki dol, porušili su mu i odvezli šest stabala graba. Ti isti ili neki drugi lopovi, prije nekoliko su noći svratili i u njegovo dvorište te mu iz tora ukrali i trogodišnjeg ovna. Nada se da će doznati tko je to bio. A najgore je kad svi kažu da nisu ništa čuli ni vidjeli.

Svima je jasno da se, zbog katastrofalno loše socijalne situacije, u krađe danas upuštaju i oni koji u nekim drugačijim okolnostima to ne bi. No, krađa nikada nije, niti će biti opravdanje za nanošenje štete drugima. Kao što niti šutnja nije uvijek zlato.

Foto: depositphotos.com/Xalanx


Tagovi

Privatne šume Krađa drva Petar Petrović Hrvatske šume Podružnica Sisak Ogrijev Bukve Hrastovi Stogodišnja stabla Trupci Otpremnice Punomoći Pilane Utovar Šumari Doznaka Procjena štete Izbjegli Srbi Devastacija Policija Sisak Procjenit


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi