• Zakon o šumama
  • 16.03.2018. 16:30

Davor Vlaović: Zabrana pašarenja, brsta i žirenja u našim šumama nije dobra

Zakon o šumama je važan zakon, šume u Hrvatskoj pokrivaju 48% površine, značajan su ekonomski i ekološki resurs, šumarstvo u Hrvatskoj ima tradiciju dužu od 250 godina, rekao je saborski zastupnik Davor Vlaović prilikom rasprave o Zakonu o šumama.

Foto: Bigstockphoto/KoTangens
  • 561
  • 78
  • 0

"Zakon o šumama je važan zakon, šume u Hrvatskoj pokrivaju 48% površine, značajan su ekonomski i ekološki resurs,  šumarstvo u Hrvatskoj ima tradiciju dužu od 250 godina", riječi su saborskog zastupnika Davora Vlaovića za saborskom govornicom prilikom rasprave o Zakonu o šumama.

Govorio je o važnosti šuma za hrvatsko gospodarstvo: "Šume mogu biti prilika za revitalizaciju i očuvanje ruralnog prostora kao i za oporavak drvne industrije u kojoj je zaposleno više od 50 tisuća ljudi", stoji u HSS-ovom priopćenju.

Riješiti problem širenja štetnika

Raspravom na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu ukazano  je na sve probleme s kojima se šume i šumari susreću, a rezultat su klimatskih promjena i širenja štetnika. Šumarski fakultet i Šumarski institut izvrsno su na znanstvenim i stručnim osnovama reagirali na te nove probleme vezane za uzgoj i očuvanje šuma te su naše šume još uvijek u boljem stanju od šuma u okruženju. "Zajednički novac je potrebno još više ulagati u znanstvena istraživanja koja će rezultirati mjerama očuvanja šuma i šumskih ekosustava. Potkornjaci u goranskim i mrežasta stjenica u slavonskim šumama čine danas veliki problem koji je znanstvenim pristupom rješiv, zato vjerujemo kako sušenja šuma prouzrokovanim štetnicima neće biti.

Osim nacionalnog novca koji je na raspolaganju šumarima treba kandidirati projekte za povlačenje i europskog novaca koji je kroz Fond solidarnosti dostupan, a nije povučen za opožarena područja“, rekao je Vlaović te je postavio pitanje o praćenju i evidenciji sječe u Hrvatskoj jer su, ovisno o izvjestiteljima, podaci različiti.

Različiti podaci o sječi šuma u Hrvatskoj

"Kolika je sječa šuma u Hrvatskoj….5,4  ili 7 milijuna m3? To su dostupni podaci. Razlike su prevelike, zašto? Balans između potreba drvne industrije i ekološkog, gospodarski prihvatljivog upravljanja šumama mora postojati, Hrvatskim šumama ne smije prvi cilj biti profit nego održivo upravljanje našim hrvatskim šumskim bogatstvom,  pošumljavanjem i razminiranjem miniranih područja šuma.

Posječene drvna masa naših šuma mora biti usmjerena prema našoj drvnoj industriji koja ima finalni proizvod, tako štitimo domaća, hrvatska radna mjesta. Drvo hrvatskih šuma može biti i kvalitetan građevni materijal  što je promovirano kampanjom "Drvo je prvo". Biomasa iz drva treba dobiti veće gospodarsko značenje u odnosu na ostale obnovljive izvore energije, uz uvažavanje struke i sadnju onih vrsta koje nemaju alergeno djelovanje."

Posječene drvna masa naših šuma mora biti usmjerena prema našoj drvnoj industriji koja ima finalni proizvod, tako štitimo domaća, hrvatska radna mjesta.

Površina ne može biti jedini parametar svrstavanja u skupine

Vlaović je aktualizirao i pitanja privatnih šumoposjednika.

"Privatni šumoposjednici nisu zadovoljni načinom rangiranja šumoposjednika na male srednje i velike, ta odredba je prepisana iz europskih zakona, hrvatska ima drugačije šume i drugačiji oblik vlasništva i temeljem toga površina ne može biti jedini parametar svrstavanja u skupine, jedan od kriterija mora biti i ekonomska vrijednost šume. Jednako tako nije dobro dati ovlasti jednoj licenciranoj tvrtki da izrađuje doznake, sječe i prati promet drva. Tu svakako postoji i nadležnost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe. Neka dio posla rade fakultetski obrazovani šumari zaposleni u Savjetodavnoj službi.

Sječa i izrada drva za ogrjev nije dobro regulirana, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja imaju stručna znanja i vještine trebaju dobiti mogućnost izrade ogrjevnog drveta do 500 m3 što će činiti izvor prihoda i utjecati na ostanak ljudi u ruralnom području.

Zabrana pašarenja, brsta i žirenja u našim šumama nije dobra

Zabrana pašarenja, brsta i žirenja u našim šumama nije dobra, o tomu smo puno govorili ranije, ako želimo sačuvati autohtone pasmine kao što je crna slavonska svinja, moramo dopustiti žirenje. Naš prijedlog je bio i slobodno sakupljanje samoniklih jestivih vrsta i plodova u šumama, drago nam je da je to ministar Tolušić prezentirao kao vlastitu ideju i regulirao to pitanje.

Urbani šumari, baš kao i urbane šume, trebaju dobiti svoj prostor u ovom Zakonu, ne samo obrazovati bez mogućnosti zapošljavanja što je danas slučaj", kazao je na kraju izlaganje saborski zastupnik Vlaović.


Tagovi

Šume HSS Zakon o šumama Tolušić Davor Vlaović Sječa šuma Štetnici Žirenje


Autorica

Karolina Rastija

Karolina je magistrica agroekonomike sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savjete dijeli i sa čitateljima Agrokluba!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi