Pretraga tekstova
Cilj obilježavanja Dana šuma jest da nas podsjeti na važnost njihova očuvanja i očuvanja šumskih ekosustava koji pripadaju najznačajnijim bioekološkim entitetima na Zemlji.
21. ožujka obilježava se kao Svjetski dan šuma. Šume su tvornice kisika, a cilj obilježavanja Dana šuma jest da nas podsjeti na važnost njihova očuvanja i očuvanja šumskih ekosustava koji pripadaju najznačajnijim bioekološkim entitetima na Zemlji. Oni imaju veliki značaj za biosferu i dobro je povremeno se podsjetiti kako je važno odgovorno se odnositi prema šumama, ali i prirodi uopće, kako bismo svojim potomcima u naslijeđe ostavili mjesto za život koje obiluje bioraznolikošću, ali i zdravu životnu sredinu.
Poražavajući je podatak da je u posljednjih 25 godina u svijetu nestalo čak 300 milijuna hektara šuma. U 2015. godini, pod šumama je u svijetu bilo 3.869 milijuna hektara. Površine pod šumama se u svijetu konstantno smanjuju zbog porasta potrošnje drveta, čime je znatno porastao i ekonomski značaj šuma. Opće i zdravstveno stanje šuma u Europi progresivno se pogoršava i kao zadatak društva nameće se saniranje takvog stanja.
Ovogodišnji Međunarodni dan šuma je, prema odluci Foruma o šumama Ujedinjenih naroda - UNFF i kolaborativnih partnera za šume, posvećen temi Šume i vode, s ciljem podizanja svijesti o tome kako su šume ključ za opskrbu planete pitkom vodom. Više informacija o Međunarodnom danu šuma možete dobiti na stranici Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu FAO, a ispod možete pogledati FAO promotivni video povodom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana šuma.
Autorica
Adrijana Stojisavljević
Više [+]
-
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
Đuro Japaric
prije 10 godina
Hrvati su ekološki osvješteni jer prestankom obrade poljoprivrednog zemljišta puštaju prirodi da sama pošumi neobrađenu zemlju !Kako Vlada kažnjava ruralni prostor ? Sa svojim Hrvatskim šumama sijeku šume , Vladinim šumama od prodanog drveta za 100 kn ide 98 kn , 2 kn ide lokalnim vlastima , na 100 kn Vlada uzima PDV 25 % !Od Kraljevine SHS u brdskoj Slavoniji iz nekih sela nitko nije radio u Vladim šumama pa temeljem toga u sela nije došla ni 1 hrvatska kuna ni 1 srpski dinar !