Danas je njihov dan - čuvajmo naše šume!

Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se svake godine 21. ožujka, na prvi dan proljeća obilježava Svjetski dan šuma.

Na inicijativu Hrvatske Rezolucijom Generalne skupštine UN-a broj 61/193 od 20. prosinca 2006. godine, 2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom šuma, a sve s ciljem podizanja svijesti društva o značaju šuma, unapređenju održivog gospodarenja šumama i njihovoj zaštiti. 

Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.

Šume čine 47% ukupne kopnene površine RH

Šume su za Republiku Hrvatsku vrlo važne i značajne. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2.688.687,00 ha što čini ukupno 47% kopnene površine države. Od toga je 2.106.917,00  ha u državnom vlasništvu, dok je 581.770,00 ha u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume (2.018.987,00 ha). 

Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (36%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (20%).  Šumama u Hrvatskoj gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Njima se utvrđuje ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje. 

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama, šume prema namjeni mogu biti gospodarske koje se uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste za proizvodnju šumskih proizvoda, zaštitne koje u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine te šume posebne namjene kojim pripadaju zaštićeni dijelovi prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume)

Šumama treba posvetiti veliku pozornost obzirom da su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, narušenog vodnog režima, šumskih štetnika, bolesti, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Površine pod šumama u svijetu konstantno se smanjuju i zbog porasta potrošnje drveta, čime je dodatno porastao i ekonomski značaj šuma. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume, a poražavajući podatak je i taj da je zadnjih 25 godina u svijetu nestalo čak 300 milijuna hektara šume. U 2015. godini u svijetu pod šumama je 3.869 milijuna hektara.

Pogoršava se opće i zdravstveno stanje šuma u Europi

Obzirom da se opće i zdravstveno stanje šuma u Europi, ali i u Svijetu progresivno pogoršava, kao važan zadatak društva nameće se saniranje takvog stanja. U tom smislu vrlo je važno da šumari i urbani šumari kao obrazovani stručnjaci vrše zaštitu šuma kroz koju se podrazumijeva primjereno odnosno potrajno gospodarenje, zaštita šuma od štetočina i požara, zaštita šumskog tla i stabala te druge preventive mjere.

No unatoč svim navedenim faktorima zbog kojih je ugrožena važno je naglasiti da je  šuma još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Važno je osigurati budućnost u kojoj će globalni otisak čovječanstva ostati unutar ekoloških ograničenja na način da prirodni resursi planeta budu jednako podijeljeni.

Proročanstvo američkih starosjedioca plemena Cree kaže da kada zadnje stablo bude posječeno, posljednja rijeka bude otrovana i posljednja riba ulovljena, možda ćemo tek tada shvatiti da ne možemo jesti novac.

Autorica: Petra Lulić, mag.ing.silv.