• Paulovnija
  • 12.05.2015. 10:25

Brzorastuće drvo sadi i Spačva

Ako se paulovnija sadi za proizvodnju tehničkog drveta, stručnjaci onda preporučuju da se sadi 650 sadnica po hektaru površine. U tom slučaju, sječa drveta se obavlja između osme i desete godine kada drvo ima otprilike jedan kubni metar drvne mase.

Foto: depositphotos.com,
  • 2.174
  • 180
  • 0

Vinkovački drvoprerađivač Spačva započeo je na četiri hektara zemljišta sadnju polja paulovnije, brzorastuće vrste drva koja je porijeklom iz Kine i koja polagano osvaja i hrvatske površine.

U Spačvi namjeravaju zasaditi 3.500 sadnica s jednim osnovnim ciljem, osigurati dodatnu sirovinu, ali i, kako navode, dati svoj doprinos pionirskim projektima energetske učinkovitosti i održivog upravljanja šumama u Hrvatskoj.

Dobrobit i za poljoprivredne površine

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je do sada zasađeno više od 120.000 sadnica paulovnije. Sa ekološkog aspekta, paulovnija je veoma interesantna zbog svog veoma brzog rasta i velike lisne mase. Svojim ogromnim listovima i bogatom krošnjom upija veliku količinu sunčeve svjetlosti, prašine i drugih čestica. Uz to, paulovnija, navode stručnjaci, apsorbira 10 puta više ugljikova dioksida (CO2) od drugih vrsta.

Neke zemlje koriste paulovniju u borbi protiv erozije tla zbog njenog brzorastućeg korijenovog sustava. Idealna je i za ponovno pošumljavanje požarom uništenih šuma. Prema istraživanjima, obradive površine koje su ograđene stablima paulovnije i time zaštićene od vjetrova donose i do 17% veće prinose.Treba napomenuti i da briket koji se dobija od paulovnije ima kalorijsku vrijednost mrkog uglja uz neznatno oslobađanje štetnih plinova i pepela, što sugerira da je paulovnija ekološki lako obnovljivi izvor energije. I upravo je tu Spačva i prepoznala svoj interes.

Jedan kubik po sadnici

"Za paulovniju smo se odlučili zato što sjedinjuje nekoliko bitnih svojstava koje joj daju prednost u odnosu na ostale brzorastuće vrste. Ima vrlo veliki prinos drvne mase, a pogodna je i s obzirom na proporcije rasta - paulovnija raste dosta u visinu, ima relativno veliku krošnju, veliko lišće. Uz to daje i biomasu. Sadimo je i po rubnim dijelovima tvornice kako bismo spriječili širenje buke, ali i prašine izvan tvornice. U smislu prirodne barijere od buke i prašine, koristi bismo trebali imati već nakon dvije godine. Ekonomski će to biti na duže vrijeme, računamo nakon sedme ili osme godine, kada bi se prva stabla ekonomski počela iskorištavati. Rušit ćemo selektivno, da ne srušimo cijelu barijeru odjednom, nego dio, te ćemo tako omogućiti paulovniji da se obnovi. Ona je višegodišnja biljka i iz istog korijena istjerat će više puta, tako da računamo da ćemo za osam godina imati ekonomski isplativo drvo paulovnije", kaže Ivan Perković iz Uprave Spačve. U Spačvi očekuju prinos oko jednog kubika po sadnici nakon osam godina rasta, što u konačnici iznosi 3.500 kubika drvne mase.

650 sadnica po hektaru

Ako se paulovnija sadi za proizvodnju tehničkog drveta, stručnjaci onda preporučuju da se sadi 650 sadnica po hektaru površine. U tom slučaju, sječa drveta se obavlja između osme i desete godine kada drvo ima otprilike jedan kubni metar drvne mase. Ukoliko se paulovnija sadi za proizvodnju biomase ili ogrijeva (drvo ili pelet), tada se paulovnija sadi gušće i u tom slučaju je eksploatacija između treće i pete godine, a iz korijena kreće ponovno rasti novo drvo.

Ekološki rizici stranih vrsta

Paulovnija nije previše zahtjevna na vrste tla, ali je neophodno da zemljište nije glinasto i kiselo (pH vrijednost zemljišta treba biti veća od 5,5). U prvim godinama poslije sadnje, poželjno je zalijevanje biljaka radi što bržeg razvoja korijenovog sustava. Iako se zna pročitati i čuti kako paulovnija nije invazivna vrsta, neki njezini hibridi to ipak jesu te treba biti oprezan. Takva, moguće opasna, pustenasta je paulovnija (Paulownia tomentosa) koja prema pisanju nekih medija uzrokuje gospodarske, u šumarstvu i poljoprivredi te ekološke štete na velikom području SAD-a.

Američka Uprava za poljoprivredu (USDA) navodi vrstu Paulownia tomentosa kao invazivnu, jer se nekontrolirano širi na jugu, istoku i Srednjem zapadu SAD-a. Iskorijeniti ju je teško jer se razmnožava sjemenom kojeg jedno drvo godišnje proizvede preko 20 milijuna. Inače, prema članku 69. Zakona o zaštiti prirode RH, svaka pravna i fizička osoba koja namjerava staviti na tržište ili uvesti u prirodu neku stranu vrstu, dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, jer se tako preventivno reagira i procjenjuje ekološke rizike uvođenja stranih vrsta.

Foto: depositphotos.com, @Xalanx


Povezana biljna vrsta

Paulovnija

Paulovnija

Sinonim: - | Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa

Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, kćeri ruskoga cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice... Pročitaj više »

Tagovi

Paulovnija Sadnja Vrsta Razmak Drvo Zakon Sadnice Drvna masa Spačva Prinosi Ekologija Krošnja Biomasa Invazivna vrsta Štete Buka Prinos Drvna masa Održivo upravljanje


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi