• Mediteranski požari
  • 16.08.2015. 15:30

Alepski bor na osuđeničkoj klupi

U javnosti se nepravedno širi negativno mišljenje o vrijednosti šuma alepskog bora. Pojedinci ga čak smatraju šumskim korovom te krivcem za brzo širenje požara. Šuma nije krivac za požare. Krivac je čovjek!

Foto: Arhiv
  • 1.360
  • 63
  • 0

U javnosti se nepravedno širi negativno mišljenje o vrijednosti šuma alepskog bora. Pojedinci ga čak smatraju šumskim korovom te krivcem za brzo širenje požara.

Međutim, šumarska struka složno stoji iza opravdanosti korištenja alepskog bora kao pionirske vrste, što je potvrđeno i brojnim istraživanjima. Njime je uspješno pošumljivan degradirani krš, koji je preobražen u lijep krajolik. Osim što se prirodno regenerira nakon požara, alepski bor dobro uspijeva na opožarenim površinama, rečeno je u Hrvatskim šumama, gdje napominju da se većina požara razvija na napuštenim privatnim poljoprivrednim površinama obraslima u makiju.

Kriv je bor?

Kataklizmički prizori požara nevjerojatnih razmjera sa Pelješca i Korčule kojima smo, nažalost ovoga ljeta svjedočili, uzburkali su duhove i uzrokovali nebrojene reakcije, kako medija tako i javnosti. No u tom moru različitih informacija, našli su se komentari i članci nestručnih osoba koji, vjerovali ili ne, idu toliko daleko da su spremni optužiti šumu, točnije alepski bor kao vrstu, kao krivca za katastrofalne požare. Nije jasno kako su ti ljudi previdjeli činjenicu da je više od 90% požara uzrokovano ljudskom nepažnjom, slučajnom ili namjernom - nije niti malo bitno. Stoga je potrebno javnosti poslati jasnu poruku: Šuma nije krivac za požare. Krivac je čovjek!


Alepski bor

Šume nisu krivci za požare!

Čovjek je taj koji pali korov, baca opuške, staklo, postavlja naponske stupove iznad zemlje i radi slične stvari koje uzrokuju scene apokalipse kakve danas možemo vidjeti na Pelješcu i Korčuli. Ali ne! Kriv je bor! Pa tko je tu lud?

Umjesto šume - badem i smilje?

Pametni prijedlozi pršte na sve strane, linč protiv alepskoga bora prihvaćaju i neke slavne osobe koje nemaju nikakve veze sa strukom. Dušobrižnici predlažu badem kao poljoprivrednu vrstu za pošumljavanje šumskih površina. Strašno! Šuma je šuma, nije voćnjak! I pored toliko zapuštenih poljoprivrednih površina, oni bi pretvorili šumu u voćnjak, mimo svih zakona (Zakon o šumama) i propisa.

Zanimljivo je da se u medijima predlaže sadnja smilja na šumskim površinama. To je gotovo tragikomično, šteta je koristiti medijski prostor na komentiranje ove gluposti. Očito svim tim komentatorima treba pobliže objasniti što je šuma i što je alepski bor te zašto ga se sadi.

Šuma ima svoju funkciju!

Dakle, šuma je tlo suvislo obraslo drvećem, grmljem i prizemnim rašćem koje ima svoju ekološku, sociološku i gospodarsku funkciju. Šuma je prvenstveno suvislo obraslo tlo! Znači maslinik, voćnjak i slične površine na kojima rastu drvenaste vrste koje možemo naći i u šumi, nisu šuma! Drugo, ako je površina degradirana tj. na njoj nema visokorazvijene autohtone šume, što je čest slučaj na Mediteranu - a jedan od glavnih uzroka su i česti požari, automatski ne znači da je to poljoprivredna površina.

Treće, na našem prostoru Mediterana postoji veliki broj zapuštenih poljoprivrednih površina na kojima su se već razvila suvislo obrasla stabla, koje mnogi nazivaju šumom, ali ona u suštini nije šuma jer se zakonski vodi kao poljoprivredna površina. Samim time, nitko se ne brine o njoj kao o šumi i idealno je mjesto za nastanke ljetnih površina, pogotovo ako se u blizini nalazi divlje odlagalište otpada.

Prvorazredna vrsta za podizanje šuma

Kada govorimo o alepskom boru, referirat ću se na članak sručnjaka i znanstvenika Davorina Prgina koji je objavljen u Šumarskom listu 1-2 iz 2005. godine. Dakle riječ je o znanstvenom časopisu i stručnom čovjeku, dok članak nije plod kafanske rasprave, već se referira na dokazane znanstvene činjenice:

"Najvažnija osobina alepskog bora je ta što odbacuje veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i površinsku skelet i čijom se transformacijom stvara humus i šumsko tlo. Isto tako, pod zaštitom krošanja alepskog bora spontano se pojavljuje hrast crnika i druge sredozemne vrste koje tvore stabilnu klimatogenu šumsku zajednicu. Navedena svojstva čine da je alepski bor prvorazredna vrsta za podizanje šuma u našem mediteranskom pojasu."

Ukoliko to nije dovoljno, ima još, "Uporaba drveta alepskog bora u drugim mediteranskim zemljama ima široku primjenu. Posebno se cijeni kao kvalitetno drvo u proizvodnji celuloze, a neke zemlje baziraju na sirovini alepskog, odnosno brucijskog bora, svoju drvnu industriju. Danas se drvo alepskog bora u Dalmaciji gotovo ne koristi, a vrijedna drvna masa propada."

Uporaba alepskog bora u industriji i zapošljavanju

Želite li još? Nema problema:

"Posebnu važnost imaju šume alepskog bora u preobražaju degradiranog krškog područja u krajolike visokih odlika i ljepote. One pogoduju razvoju gospodarskih aktivnosti, zapošljavanju stanovništva, podizanju kvalitete života ljudi i stvaranju lokalne kulture i identiteta naroda. Svugdje tamo gdje su uz obalu podignute šume alepskog bora, izgrađena su hotelska i turistička naselja i kampovi."

Dakle, opet sve svodimo na zaključak da ne može krivnja za požare pasti na vrstu drveta ili šumu. Kriv je čovjek! U trenutku kada pišem ove redove, gori šuma hrasta crnike u blizini Nina. Zamislite, hrasta a ne bora. Ponavljam, kriv je čovjek!

I još samo jednu stvar imam potrebu naglasiti. Pravi heroji Hrvatske danas su naši vatrogasci, ljudi koji riskiraju vlastiti život i zdravlje, udišući toksične plinove na temperaturama koje dostižu i stotinjak stupnjeva, spašavaju imovinu i domove, rade bez odmora za našu dobrobit. I to sve zato jer unatoč svim upozorenjima postoje luđaci koji iz obijesti, bolesti ili čiste zlobe rade konstantnu štetu cijeloj državi. I kvazinovinari i forumaši koji im drže stranu optužujući bor za požare. Nečuveno, da ne upotrijebim neku goru riječ.

Tekst: Goran Vincenc; Foto: Arhiv


Povezana biljna vrsta

Badem

Badem

Sinonim: Bajam, mendula | Engleski naziv: Almond | Latinski naziv: Prunus amygdalus

Badem predstavlja cijenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate,... Pročitaj više »

Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Požar Alepski bor Pelješac Korčula Paljenje korova Šuma Drvna industrija Badem Smlije Goran Vincenc Hrvatske šume Zakon o šumama Mediteran Autohtone šume Zapuštene površine Odlagalište otpada Humus Hrast crnika Davorin Prgin Celuloza P

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi