• Europsko šumarstvo
  • 14.05.2016. 15:00

Albanija zabranila sječu šuma na 10 godina!

Albanija je prva zemlja u regiji koja je uvela moratorij na komercijalno iskorištavanje šuma. Prekomjerna sječa je izvršena zakonito putem davanja šuma u koncesije ili nezakonito, ilegalnim sječama.

Foto: Kalcutta, bigstockphoto.com
  • 7.337
  • 357
  • 0

Iako povećana potreba za drvnom sirovinom pritišće šumarsku industriju za što većom proizvodnjom, jasno je kako su kapaciteti drvne industrije puno veći od mogućnosti proizvodnje sirovine.

A što se dogodi kada dođe do prekomjerne sječe, govori nam primjer iz Albanije gdje su zabranili svu sječu u komercijalne svrhe na period od 10 godina.

Drakonske mjere u regiji

Albanija je prva zemlja u regiji koja je uvela moratorij na komercijalno iskorištavanje šuma. Prekomjerna sječa koja je izvršena zakonito putem davanja šuma u koncesije ili nezakonito, ilegalnim sječama, dovela je do situacije koje su zahtijevale drakonske mjere kako bi se omogućio oporavak šuma.

Zabrana sječa stupila je na snagu u siječnju 2016. godine i trajat će punih 10 godina. Albanski stručnjaci nadaju se kako će to biti dovoljan period za oporavak šumskog fonda.

Ovako drastične mjere predložilo je resorno ministarstvo zaštite okoliša Republike Albanije. "Šume su devastirane i uništene", izjavio je ministar Lefter Koka dodajući kako je u potpunosti zabranjen izvoz drva iz zemlje.

U zadnjih 40 godina šume doslovno uništene

"Ova mjera je dio naših reformi i nadovezuje se na prethodnu zabranu izvoza ugljena, a prisiljeni smo je poduzeti kako bismo spasili šume koje su u zadnjih 40 godina doslovno uništene", rekao je ministar.

Razlog lošeg stanja u albanskim šumama je neučinkovito zakonodavstvo koje nije bilo u stanju obračunati se sa prekomjernom sječom koja je uništavala albanske šume u proteklih 25 godina nakon pada komunizma, što je često bilo u vezano sa korupcijom visokih službenika koji su upravljali zaštićenim područjima.

Erozija tla u Albaniji zbog ilegalne sječe

Prema studiji iz 2011. godine, za samo jednu godinu ilegalno je posječeno 1,3 milijuna kubika drvne mase te da su na tisuće hektara ogoljene. Ova odluka se javila kao odgovor na izvršeni popis šuma koji je pokazao kako šumske površine obuhvaćaju manje od 10% albanskog teritorija što je posljednjih godina dovelo do velikih problema sa erozijom.

Povrh toga, studija iz 1943. godine kazuje kako je ta zemlja prije svega 70-ak godina imala 83% površine pod šumama. Kako bi osigurala provedbu i odagnala potencijalne kršitelje zakona, albanska Vlada donijela je i kazne u slučaju kršenja moratorija od 36.000 eura za prekršitelje ovoga zakona.

Oduzeli upravljanje šumama općinama

No u Vladi su razmišljali i o socijalno ugroženim skupinama tako da memorandum neće utjecati na domaćinstva i njihove potrebe za ogrjevom. Nakon izvršenog popisa šuma, Vlada je odlučila iste oduzeti općinama te ih prebaciti na državu kako bi se spriječila korupcija na nižim instancama koja je bila uzrok trenutnome stanju.

Ova mjera će itekako zahvatiti albansku drvnu industriju kojoj je zbog strogih kontrola onemogućen izvoz drvne građe u čemu je Albanija prednjačila prethodnih godina. Pored toga, povećat će se potreba za uvozom drva jer će cijela drvna industrija morati uvoziti potrebne količine.

Onemogućen izvoz drvne građe

Sazan Guri, prvi čovjek Citizens Office for Environmental Protection, mreže od oko 20 organizacija koje su bile aktivne na promociji moratorija na sječu šume, izjavio je za medije kako je ovaj korak važan za oporavak albanskih šuma te kako će proći mnogo godina do njihovog punog oporavka.

Iako su u vladi svjesni kako uvođene zabrana samo po sebi ne može garantirati uspjeh u obnavljanju šumskoga resursa, nadaju se kako je ovo dobar početak jednog dugotrajnog procesa koji će u konačnici donijeti korist cijeloj državi.

Davanje šuma u koncesije - loš izbor!

Zanimljivo je kako se nakon donesenoga moratorija u Albaniji pokrenuo medijski prostor i u susjednim državama poput Crne Gore gdje je situacija slična, stoga nevladin sektor priziva identične mjere kako bi se spasilo veliko crnogorsko prirodno bogatstvo.

Ovaj primjer je još jedan u nizu koji služi kao dokaz protiv zagovornika ideje o davanju šuma u koncesije. Činjenica je kako koncesionar nikada neće gledati opće dobro koje cjelokupno društvo ima od šuma već samo profit, što u konačnici rezultira poraznim rezultatima za cijelu državu.

Autor: Goran Vincenc, Foto: Kalcutta, bigstockphoto.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Šumarstvo Lefter Koka Albanija Drvna sirovina Moratorij Ilegalna sječa

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi