Pretraga tekstova
Višegodišnji plan implementacije EU strategije za šumarstvo!
Šume i šumarstvo jedna su od najvažnijih gospodarskih grana unutar Europske Unije. Prekrivaju oko 40% ukupne površine EU, a unazad 50 godina njihova površina polako se povećava.
Zahvaljujući pošumljavanju i prirodnoj sukcesiji, šumska područja EU tijekom proteklih desetljeća povećavala su se za 0,4% godišnje.
Europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan smatra kako je šumarstvo jedan od najvažnijih sektora koji ruralne krajeve drži vitalnim i održivim.
"Sa tri milijuna zaposlenih unutar EU, vjerujem kako je šumarstvo ključan faktor tranzicije gospodarstva prema nisko-ugljičnoj ekonomiji. To je dovoljan razlog da svi zajedno ovaj sektor održavamo otpornim za sve nove izazove s kojima se konstantno suočava te da šume i dalje ravnomjerno ispunjavaju svoje tri funkcije, ekonomsku, socijalnu i zaštitnu, bez narušavanja te ravnoteže u korist bilo koje od njih.
Iako programi ruralnog razvoja 2014-2020 nisu finalizirani u svim zemljama članicama, procjenjujemo kako, uzimajući u obzir svih 118 programa ruralnog razvoja, dolazimo do približnog iznosa od 7,2 bilijuna eura javnih investicija namijenjenih šumarskom sektoru. Višegodišnjim planom za šumarstvo procijenit će se kako ovim mjerama postići dodanu vrijednost te na koji način ih što efikasnije primijeniti", rekao je u svome govoru povjerenik Phill Hogan.
Šume i šumarstvo jedna su od najvažnijih gospodarskih grana unutar Europske Unije. Prekrivaju oko 40% ukupne površine EU, a unazad 50 godina njihova površina polako se povećava. Zahvaljujući pošumljavanju i prirodnoj sukcesiji, šumska područja EU tijekom proteklih desetljeća povećavala su se za 0,4% godišnje. Međutim, u svijetu se šumska područja i dalje smanjuju. U EU se trenutačno siječe samo 60-70% godišnjeg prirasta, pa se stoga drvna zaliha povećava.
Iako su dobrobiti koje imamo od šuma uvelike poznati i prepoznati, posebno kroz novu šumarsku strategiju donesenu 2013. godine, prijetnje s kojima se suočava održivo šumarstvo sve su veće. Prvenstveno radi sve veće potražnje drvne mase, bilo u industriji bilo u sve brže rastućoj grani energetike, pridobivanjem biomase kao alternativnog izvora energije.
Istovremeno šumski ekosustavi izloženi su brojnim prijetnjama koje su dodatno pojačane klimatskim promjenama, sve ekstremnijim vremenskim prilikama, poplavama, požarima, sušama te novim bolestima i nametnicima.
Kako bi se zemlje članice što bolje nosile sa svim nabrojanim prijetnjama, načinjena je konkretna lista akcijskih planova kako bi se osigurao jedinstven i zajednički pristup različitim politikama i zakonskim regulativama koje se odnose na šumarski sektor unutar svake pojedine zemlje.
Kroz akcijske planove također se navode moguće inicijative i radnje za poboljšanje temeljenih funkcija šumskih ekosistema kao što su zaštita tla od erozije, poplava, klimatskih promjena, smanjenje količina ugljičnog dioksida, stanište brojnim biljkama i životinjama, izvor genetske raznolikosti te mjesto odmaranja i rekreacije.
Strategija je sastavljena kao odgovor na nove zahtjeve koji su stavljeni pred šumarstvo. Znatne društvene i političke promjene tijekom proteklih 15 godina utjecale su na način na koji društvo EU gleda na šume i šumarstvo. U njoj se naglašava kako šume nisu važne samo i isključivo za ruralni razvoj, već i za cjelokupni okoliš s posebnim naglaskom na bioraznolikost, zatim drvnu industriju, bioenergiju te naravno njen značaj u borbi protiv klimatskih promjena.
Izražavajući potrebu za holističkim pristupom u Strategiji se naglašava utjecaj ostalih zakonodavnih mjera na šume i šumarstvo te razvoj koji često izlazi iz uskih okvira šume. Prvenstveno se prepoznaje multifunkcionalnost šuma, odnosno dobrobiti koje šuma donosi u ekonomskom, socijalnom i zaštitnom smislu.
Na razini Europske Unije, šume i šumarski sektor dobivaju znatna sredstva. Šumarske mjere prema Regulativi o ruralnom razvoju čine financijsku kralježnicu za provedbu strategije pružajući oko 90% ukupnih EU fondova usmjerenih na šumarstvo. S tolikim izdvajanjima, šume i sektor šuma EU trebali bi se pozicionirati na način koji osigurava njihov doprinos ciljevima Unije.
Tekst: Irena Devčić, Foto: bigstockphoto.com
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?