Životinje u vrijeme poplava prolaze kroz isti stres kao i ljudi

Na jugu Srbije su se prije tjedan dana počele izlijevati rijeke uzrokovavši nemile poplave. Posljedično su napravile značajnu materijalnu štetu, a emotivne posljedice gotovo uvijek su veće i teže od ekonomskih. Upravo taj stres kroz kojega ljudi prolaze kada se odvajaju od svojih kuća, doživljavaju i životinje koje tom prilikom također napuštaju svoje domove.

One su, objašnjava u razgovoru za naš portal dr Dejan Bugarski iz Naučnog instituta za veterinarstvo Novi Sad, osjetljive na svaku vrstu stresa i promjenu. Pa čak i događaji koji su nama uobičajeni, ako izlaze iz okvira svakodnevnih događanja za tu pojedinačnu životinju, dovode je do osjećaja uznemirenosti.

"Na stres ona odgovara na različite načine i ako je dugotrajan, obično dolazi do pada imuniteta čime se otvara mogućnost za razvoj određenih infekcija što dalje, ako se zakomplicira, znatno može ugroziti njezino zdravstveno stanje", kaže Bugarski i dodaje da one ne pokazuju uznemirenost e na neki poseban način, nema specifičnih simptoma nego jednostavno, čim joj se desilo nešto nepredviđeno, to ju je odmah dovodi do stresa.

Pripremiti sklonište i osigurati hranu

Poplave se ne mogu ni predvidjeti ni spriječiti tek tako, ali zato se životinje mogu pripremiti, na vrijeme evakuirati te tako ublažiti i smanjiti potencijalne posljedice.

"Odmah moramo isplanirati gdje ćemo ih smjestiti. Sam domaćin, u uvjetima bujičnih poplava koje nose sve pred sobom, vrlo često nije u mogućnosti smjestiti ih na odgovarajući način i tu je potrebna organizacija i podrška šire zajednice, najčešće i najbolje lokalne samouprave. Imamo dosta farmi koje su napuštene i takva su mjesta pogodna za njihovo zbrinjavanje", navodi Bugarski.

U tim skloništima bitno je osigurati i adekvatnu količinu stočne hrane. Kupovna se može nabaviti, čak i ako propadne, s obzirom na to da je ima na tržištu, ali problem nastaje s kabastom.

"U elementarnim nepogodama problem predstavljaju one životinje za čiju je hranidbu potrebna kabasta hrana, odnosno sijeno i različite vrste konzervirane, kao što su silaža ili sjenaža. Nakon izlaganja poplavi, te namirnice su oštećene, a stanje kod nas je vrlo teško jer se ne može lako nabaviti. Kukuruznu silažu, na primjer, potpuno nemoguće."

Prirodni nagon natjerat će ih da same potraže spas

Vrlo je važno da goveda budu označena da bi stočar, u slučaju da se pomiješaju s onima s drugih farmi, lako mogao pronaći. 

Ako pak ne postoji mogućnost spašavanja svih, trebalo bi ih obavezno pustiti i nikako ne ostavljati u zatvorenom prostoru.

"Njih će prirodni nagon natjerati da same potraže spas", objašnjava Bugarski.

Da se ne bi dodatno ugrozilo zdravlje, neophodno je što prije pristupiti i uklanjanju leševa ugušenih svinja, ovaca, koza i drugo. I to nikako u samostalnoj izvedbi, već, napominje sugovornik Agrokluba, u suradnji sa stručnim timom, lokalnom samoupravom jer je od krucijalnog značaja sigurno ih skloniti kako ne bi dalje predstavljali rizik od zagađenja okoline i životne sredine.

Voditi računa gdje se što gradi

Opasnost predstavlja i miješanje grla iz jedne sredine s onima iz drugog uzgoja jer postoji mogućnost širenja određenih zaraznih bolesti.

Nakon saniranja šteta, kada sve prođe, bitan je i postupak vraćanja.

"Neophodno je prostor u kom je bila poplava, dobro očistiti i dezinficirati, osigurati hranu i tek onda vratiti stoku", navodi.

Mogu li životinje predvidjeti potrese i tako sačuvati i ljudske živote?

Na kraju, ukazuje, treba dobro razmisliti o ulaženju u stočarstvo u područjima koja su u blizini bujičnih voda jer nekoliko grla se lako može evakuirati, ali teško je spasiti stotine njih.

"Svjedoci smo toga da se kod nas malo vodi računa gdje se što gradi i zida. Ipak, ako postoji neko iskustvo da je to područje vodoplavno, da je u blizini nekog vodenog toka koji je bujičan, to onda nije mjesto za uzgoj životinja. Tu se opet vraćam na širu zajednicu, općinu i šire od toga", zaključuje Bugarski.