Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pršut
  • 12.08.2009.

Željkovi eksperimenti s delicijama

Pršutana »Ivić« i danas je najveća u Hrvatskoj. Željko Ivić godišnje proizvede desetak tisuća komada pršuta, suši pastrve, kisele ljutike, a proizvodi i maslinovo ulje, vino

  • 4.311
  • 189
  • 0

Onako kako se pršut u ovim krajevima proizvodio stoljećima, tako se i danas pravi u pršutani obitelji Ivić u mjestu Drinovci na Miljevcima.

Do Domovinskog rata bila je to najveća privatna pršutana na području bivše države. U Domovinskom ratu pršutana je spaljena, a obitelj Željka Ivića odlučila je o svom trošku obnoviti objekte kapaciteta čak 50.000 komada te slasne i nadaleko čuvene slane delicije. Pomažu mu i roditelji Ante i Joke, koliko im to godine dopuštaju. Procijenjena šteta na pršutani iznosila je 4,5 milijuna njemačkih maraka, a s obzirom na to da je objekt proglašen gospodarskim, nije »upao« u projekt obnove u ratu stradalih objekata, pa su Ivićevi sami obnovili svoje imanje.

Pršutana »Ivić« i danas je najveća u Hrvatskoj. Trenutačno se u njoj nalazi desetak tisuća komada pršuta i pancete. Dok obilazimo povelike prostore hladnjača, prostore za pripremu mesa, prostoriju u kojoj se meso provjetrava i rezaonicu, Željko nam govori kako osim pršuta i pancete proizvodi i kobasice (narodnu i kranjsku), pečenicu, vrat, rolanu plećku, oglavinu...

Ostali smo zatečeni saznavši da Ivići u svojim pogonima suše i dime pastrvu koju nabavljaju u ribogojilištu na Krčiću pokraj Knina. Godišnje proizvedu do 1,5 tona sušene dimljene pastrve. Uz to, suše i dime puretinu i piletinu od koje proizvode dimljeni pureći batak, rolana pureća i pileća prsa, rolani pureći zabatak... Željko nam je nabrojao čak tridesetak proizvoda koji svjedoče o njegovoj sklonost eksperimentiranju. Iako su sušena pastrva, puretina i piletina hvaljene, na police velikih trgovačkih lanaca još ne može s novom robom jer njihovim vlasnicima »nije dovoljno poznata«.

»Volim eksperimentirati i s proizvodima i s pakiranjima. Nekoć sam na imanju uzgajao šampinjone i ponovno ću pokrenuti njihov uzgoj. Prije rata sve je ovdje bilo pripremljeno za sušenje voća i povrća, a onda je sve stalo. Uskoro ću pokrenuti i taj projekt. Od prije nekoliko godina počeo sam kiseliti dalmatinsku ljutiku. Svake dvije godine ukiselim tri do četiri tone ljutike. Imam i 1100 stabala maslina od kojih pravim odlično maslinovo ulje. U vinogradu imam 5000 panja vinove loze s koje uberem kvalitetno grožđe od kojeg napravim oko 8000 litara vina. Buteljirano vino nazvao sam 'Svačić' i 'Debit'«, kaže nam Željko.

Ivić sve svoje proizvode prodaje u svome šibenskom restoranu, bratovoj Ivić delikates cateringu u Zagrebu, te u više zagrebačkih i šibenskih hotela i prodavaonica u Kninu i Drnišu.

»Usmena predaja najbolja je preporuka za proizvode«, kaže nam. Iskustva s prodajom u trgovačkim lancima su loša, ponajprije zbog problematične naplate. U zadnjih pet godina nakupio je nenaplaćena dva milijuna kuna na koje mu je, kaže sam, najbolje zaboraviti. Unatoč problemima, Ivić je krenuo u proširenje pogona u kojima će oformiti i vlastitu veleprodaju.
Kad već ima veliku pršutanu, vinograd i maslinik, a živi u kraju idilične, gotovo netaknute prirodne ljepote uz Krku s jedne, te planinu Prominu s druge strane, Željko je usred imanja sagradio okrugli objekt - restoran za prihvat turista. Gosti rado razgledaju Ivićevu pršutanu koja se prostire na 3500 četvornih metara, a potom i konzumiraju domaće proizvode. Tu je i prostrano dvorište veličine 7000 četvornih metara uz koje se nalazi niz starih kamenih kuća potleušica u kojima se nekada živjelo. Ispred njih je vinova »odrna« koja stvara duboki hlad.
Ivićevi su i veliki ljubitelji životinja. Neizbježan je bio susret s velikim psom pasmine češki vuk kojeg je Željko nazvao Paško, a primijetili smo četiri pauna, mačke...

Priprema na više načina

Pastrvi se najprije oguli koža i izvadi kost. Potom se umače u maslinovo ulje te se četiri, pet dana drži u soli i začinima i na kraju dimi. Sušena se može pripremiti na više načina.

Sušenje na jakoj buri

Kvaliteti miljevačkog pršuta značajno doprinosi sušenje na jakoj buri. Kako bi nam pokazao koliko bura na Miljevcima zna biti jaka, Željko nam pokazuje crvene crjepove na krovu pršutane. Svaki je crijep morao pojedinačno učvrstiti kako ga bura ne bi iščupala iz postolja. Miljevci su okruženi planinama - Prominom, Svilajom, Dinarom, Velebitom i Trtrom. Miljevački krš obiluje ljekovitim biljem, pa ne čudi kvaliteta ovdašnjeg pršuta koji je služen i na britanskome kraljevskom dvoru.

Autor: Jadranka Klisović


Tagovi

Stočarstvo Pršut Maslinik Vinogradarstvo Sušenje plodova Voćarstvo Povrćarstvo