• Proizvodnja mesa
  • 17.10.2011.

Zbog većeg izvoza došlo do nestašice junećeg mesa

Sredinom listopada izvoz žive junadi bio je 10 posto veći nego na početku ove godine, a 20 posto veći nego lani u ovo vrijeme. Riječ je o izvozu 25.000 komada žive junadi, dok je lani taj izvoz stao na brojci od 9000 komada

  • 1.073
  • 53
  • 0

Iako je dosad mesa, u prvom redu svinjskog i goveđeg, na domaćem tržištu bilo gotovo dovoljno za naše potrebe, prehrambena se industrija počela žaliti da nema dovoljno domaće sirovine.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kazao je za Vjesnik da je zbog povećanog izvoza junadi, triput većeg nego lani, došlo do manje nestašice junećeg mesa na domaćem tržištu. Dodaje da je sredinom listopada izvoz žive junadi bio 10 posto veći nego na početku ove godine, a 20 posto veći nego lani u ovo vrijeme. U brojkama, riječ je o izvozu 25.000 komada žive junadi, dok je lani taj izvoz stao na brojci od 9000 komada. S druge strane, došlo je i do rasta cijena junećeg mesa na domaćem tržištu. Cijena sad iznosi nešto više od 15 kuna po kilogramu, što je rezultiralo padom potražnje, odnosno okretanjem kupaca prema jeftinijim vrstama mesa, u prvom redu piletini.

Bobetić ističe da se na tržišta Libanona, Egipta i Turske izvozi sve više govedine iz Europe, pa tako i Hrvatske. Izvozna cijena je solidna i to je prilika za domaće uzgajivače stoke koje je kriza više pogodila od ratara. U Croatiastočaru napominju da je mesa iz domaćeg uzgoja za prošlu turističku sezonu bilo dovoljno, jer uzgajivači svinja i junadi tempiraju uzgoj upravo za najveću potrošnju na domaćem tržištu tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. Primjerice, riječ je o 140.000 junadi za domaću turističku sezonu. No, i pored tempiranog uzgoja nedostajalo je bifteka i ramsteka za restorane, koji se »moraju uvoziti«. Naime, nema ih dovoljno ni u jednoj turističkoj zemlji u vrijeme sezone.

Što se tiče svinjetine, Bobetić kaže da je riječ o standardno dobroj ponudi iz domaćeg uzgoja, oko 90 posto. Međutim, hrvatski su svinjogojci, posebno farmeri i klaoničari, u velikim problemima s likvidnošću.

Prošle je godine uvezeno u Hrvatsku 48.000 tona svinjskog mesa, od čega je samo 10 do 15 posto otišlo za konzumne potrebe, dok je najviše uvezeno smrznutog mesa za industrijsku preradu, na primjer 5000 tona slanine. Proizvodnja peradarskog, pilećeg i purećeg mesa, kao i jaja, ima najveću domaću pokrivenost od čak 95 posto, iako se bijelo meso uvozi iz Južne Amerike jer ga nema dovoljno u Europi.

Mesna industrija Pivac, najveći domaći proizvođač pršuta i šunke, još je lani stavila soliti manje od 20.000 pršuta, jer očekuje »manju potrošnju« skupljih proizvoda u doba krize. No, zabrinjava što se gotovo polovica pršuta koji se prodaju na hrvatskom tržištu uveze iz Njemačke, Nizozemske, Italije i Mađarske, unatoč domaćoj proizvodnji od 700.000 komada.

Što se tiče uvoza mesa, postoji trend uvoza svinjski polovica u studenome u velike trgovačke centre jer je tradicionalna domaća svinjokolja iz godine u godinu sve manja. Uvoze se i kobasice, smrznuto meso i drugi proizvodi od mesa.

Iz Udruge proizvođača svinja upozoravaju da se najviše žale oni prerađivači mesa koji su prije rata imali 5000 kooperanata samo na području Banije, a danas je taj broj manji od stotinu.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Stočarstvo Proizvodnja mesa Izvoz Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#PRRRH Kvalitetnom novom mehanizacijom do kvalitetnije pripreme, a samim time i konkurentnosti kroz... Pročitaj cijelu bilješku »