Vrućina je - kravama je teško. Evo što možete učiniti da ih rashladite

Poljoprivreda je sve više izložena klimatskoj varijabilnosti i temperaturnim ekstremima. Tijekom posljednjih desetljeća zabilježen je porast učestalosti intenziteta toplinskih valova praćen sve većim brojem dana sa maksimalnim temperaturama iznad 33 do 35^oC.

Također negativan utjecaj ima i sve veći broj tropskih noći sa temperaturama iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Ovakvi uvjeti sprječavaju mliječna goveda da se adekvatno oporave tijekom noći.

Od toplinskih stresova do ekonomskih gubitaka

Sve to, prema riječima Ivice Tomića, savjetodavca za stočarstvo, izaziva ubrzano disanje, samim tim i veću potrošnju energije što dovodi do smanjene produkcije mlijeka i reproduktivnosti. Sve to se direktno odražava na ekonomske gubitke proizvođača. Raspored oborina je također poremećen. Zime su obično vlažnije, dok ljeta karakteriziraju dugotrajni periodi suše, često prekidani intenzivnim oborinama praćenim olujnim nevremenom i tučom.

"Sve ovo stvara dodatni pritisak na dostupnost vode tijekom ljetnih mjeseci kada su i potreba goveda najveća", ističe Tomić.

On naglašava da neka znanstvena predviđanja ukazuju da će se u doglednoj budućnosti ove promjene intenzivirati što će češće dovoditi do toplinskog stresa. Jedan isti klimatski događaj može izazvati samo manji poremećaj na dobro pripremljenim gospodarstvima, dok može dovesti do velikih proizvodnih i ekonomskih gubitaka na onima kojima nedostaje odgovarajuće upravljačke prakse, zaštitne mjere ili pravovremena savjetodavna podrška.

Tradicionalni poljoprivredni odgovori na klimatsku varijabilnost uglavnom su bili reaktivni, usmjereni na saniranje štete nakon što se ona već dogodi. U trenutnim klimatskim uvjetima ovaj pristup je sve neefikasniji za mliječno govedarstvo. Adaptacija na klimatske promjene zahtijeva prelazak na proaktivno upravljanje rizikom, gdje se odluke temelje na predviđanju klimatskih opasnosti, a ne reakciji na gubitke.

Holsteinke posebno osjetljive

U stočarskoj proizvodnji ovaj pristup uključuje mjere kao što su prilagođavanje kalendara reprodukcije kako bi se izbjegao vrhunac proizvodnje tijekom ljetnih vrućina, odabir otpornijih životinja, investiranje u sustav za hlađenje staja, adekvatno skladištenje hrane i stalna dostupnost svježe vode i primjena mjera modifikacije mikroklime radi smanjenja toplinskog opterećenja životinja.

Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti

Mliječna goveda imaju ograničen fiziološki kapacitet za brzo otpuštanje topline. Njihov mehanizam oslanja se na hlađenje isparavanjem putem disanja i ograničeno znojenje.

"Goveda imaju slabo razvijene znojne žlijezde i veliku tjelesnu masu u odnosu na površinu tijela, što ograničava njihovu sposobnost da efikasno otpuštaju toplinu. Mliječne pasmine poput holsteina posebno su osjetljive", tvrdi Tomić.

Stručni savjetnik ističe da se optimalna temperatura okoline, pri kojoj je potrebna minimalna količina energije za termoregulaciju, kreće u rasponu od 5 do 25 Celzijusa. Toplinski stres nastaje kada toplina koju životinja stvara i apsorbira premaši njen kapacitet otpuštanja, što dovodi do fiziološkog naprezanja. Dolazi do ubrzanog disanja i rada srca, kao i povišene tjelesne temperature, a na račun smanjenja proizvodnih i reproduktivnih performansi.

Povećava se konzumacija vode, tako da krava u laktaciji u vrelim uvjetima može popiti 100 do 150 litara vode tako da se kravama u svakom trenutku mora osigurati dovoljna količina svježe i čiste vode. Toplinski stres također smanjuje apetit, remeti funkciju buraga i povećava osnovne energetske potrebe životinje. U takvim uvjetima hranidba treba biti dobro izbalansirana, sa što više lako probavljivih hraniva i kad god je to moguće uključiti vlažna i sočna hraniva. Naglo povećanje koncentriranih hraniva nije preporučljivo jer može dovesti do acidoze buraga.

U što uložiti?

U uvjetima velikih vrućina od velike je koristi upotreba ventilatora za pokretanje zraka, kao i korištenje prskalica za rashlađivanje životinja. Otvori na objektu za držanje životinja držati otvorene, redovno mijenjati stelju, kao i obavezno korištenje sredstava za zaštitu od muha.

Smanjiti prenaseljenost u objektu u skladu si kapacitetom. Poželjno je i pribjegavati hranidbi u hladnije sate kako bi apsorpcija hranjivih tvari bila maksimalna.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor