Volovi Sarožin, Boškarin i Bakin - šampioni 36. Smotre istarskih volova Jakovlje u Kanfanaru

U sklopu tradiocionalne pučke fešte Jakovlje u Kanfanaru je održana 36. Smotra istarskih volova. Tisuće posjetitelja došlo je podržati uzgajivače i njihovu dosljednu odluku za očuvanjem ove autohtone istarske pasmine, koja je prije nekoliko desetljeća bila na rubu izumiranja.

Birao se najteži, najljepši i najposlušniji vol

Uzgajivač Sebastijan Runko ima najtežeg boškarina. Njegov Sarožin težak je 1230 kilograma.

Najljepši sudionik ovogodišnjeg natjecanja je Boškarin 88-godišnjeg vlasnika Marija Udovičića.

Marinela Jugovac uzgajivačica je najposlušnijeg boškarina po imenu Bakin.

Ove godine natjecalo se deset uzgajivača s ukupno 17 volova, 16 iz Istre i jedan sa Krka.

"Svako istarsko govedo ne može biti kastrat kao što ni svaki uzgajivač ne može biti voditelj uzgajivača boškarina", kazao je Alfredo Jadrejčić, predsjednik stručnog žirija te pojasnio što treba imati jedno grlo da bi postao lureatom. Prvo, mora zadovoljiti pasminski dio gdje se gleda glava, gubica, oči, uši, nepce, jezik, oblik rogova zatim pigmentacija trupa, mošnje i tamna dlaka iznad papka te vanjština; okvir i visina grebena, duljina, dubina i širina trupa, mišićavost te noge; skočni zglob i hod te temperament.

Istarski vol kroz stoljeća pokazivao svoju snagu, pitomost i radišnost na zemlji

Domaćin Jakovlje, načelnik Kanfanara, Sandro Jurman zahvalio je svim uzgajivačima koji se desetljećima bore za očuvanje ove pasmine. Upravo s ovog mjesta, prije 36 godina poslan je apel kako ju je nužno spasiti, iako ne postoji ekonomska isplativost, već samo velika ljubav i hrabrost vrijednih uzgajivača ove plemenite životinje. Obzirom da je Kanfanar pionir u borbi za spas istarskog goveda, načelnika veseli priča da se fokus stavlja sada na sve autohtone pasmine Istre a posebno činjenica kako su čak tri OPG-a ušla u prvu fazu u Cestu autohtonih pasmina Istre (CAPI) s područja Kanfanara.

"Boškarin je jedan od simbola Istre i stoga moramo nastaviti pomagati uzgajivačima", naglasio je istarski župan Boris Miletić. "Prije nekoliko desetljeća ovo je govedo bilo gotovo pred izumiranjem, no zahvaljujući velikoj ljubavi uzgajivača, ali i potporama koje smo osmislili, danas ima dovoljan broj grla i više nije u fazi ugroze, a tradicija se nastavlja", kazao je župan.

"Istra ima puno toga za pokazati, za reći, jer ki ne drži do svojega, do svojih korijenji, starijih i užanci te tradicije - pitanje je kakva je njemu budućnost", poručio je zaključivši da mu je drago što su se uzgajivači autohtonih pasmina organizirali kako bi promovirali ovcu, kozu, magarca i istarsko govedo te uz agrar spojili ekonomiju jer dugoročno jedno bez drugog naprosto nije održivo.

Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina

Aldo Štifanić, uzgajivač i predsjednik Udruge uzgajivača te jedan od osnivača u borbi protiv izumiranja istarskog goveda zadovoljan je brojem ove pasmine danas, ali problem vidi u nedostatku mladih koji bi se uključili u uzgoj a budućnost bi trebala biti na njima. Također, nezadovoljan je državnim poticajima koji su već deset godina isti, a bez veće financijske potpore uzgoj ove pasmine je neodrživ i zaključio: "Na papiru je sve dobro, ali trebali bi doći u štalu vidjeti koliko je tu truda i rada oko životinja te samog imanja."

Karlo Hren s otoka Krka, osim govedarstvom bavi se kozarstvom i uzgojem magaraca. U Kanfanar dolazi sa više puta nagrađivanim volom Čedanom, što je potvrdio i ove godine, osvojivši drugo mjesto. Ljubav prema volovima je jedina koja ga drži jer od kastrata financijske koristi nema. Smatra kako treba podržati seljake jer su oni najbolji ljudi. "Mi još uvijek komuniciramo, družimo, pomažemo si, surađujemo i prkosimo današnjoj "amerikanizaciji"" zaključio je Hren.

Budućnost autohtonih pasmina Istre - optimistična

Andrea Gašparini, predstavnik uzgajivača autohtonih pasmina Istre svijetlu budućnost vidi sve dok bude volje, ljubavi ali i mladih, u suprotnom će izumrijeti. "Radimo na očuvanju jer je to naša vrijednost i blago te trud naših starijih. Očuvanjem stoke, autohtone pasmine čuvamo pašnjake, krajolik i bioraznolikost, ne samo u Istri, već i u Hrvatskoj. Stalo nam je da sela budu živa sa ekološkom proizvodnjom hrane na kućnom pragu."

Gašparini je naglasio kako su otvoreni za suradnju s drugim regijama te ih pozvao da se uključe u očuvanje hrvatskih autohtonih pasmina jer skupa mogu najviše učiniti i njihov glas se tada čuje više.

Atmosferu sa smotre pogledajte u galeriji ispod teksta.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor