Svinje koje drže Tomislav Fiket i Leopold Berišić napreduju više jer im svu hranu melju, a kako bi kontrolirali kvalitetu hranidbe sve siju sami.
Uz turopoljsku i banijsku šaru najpoznatija autohtona hrvatska pasmina zasigurno je i crna slavonska svinja, poznata još pod imenom fajferica. Kvaliteta njezinog mesa i masti zadnjih godina bilježi sve veće zanimanje potrošača, a time i proizvodnja značajno raste.
Ovako dobru situaciju iskoristili su vojnik Tomislav Fiket i zlatar Leopold Berišić iz Brestovca, sela pored Požege koji su s uzgojem krenuli prije četiri godine. "Prvo smo imali samo dvije krmače. Vidjeli smo da dobro napreduje i danas smo na nekih 50-tak komada. Prije klanja imali smo ih oko 80“, otkrio je Fiket za Poljoprivrednu televiziju.
Inače, fajferice se drže na otvorenom prostoru, niske temperature uopće im ne smetaju, a otpornije su i na bolesti. Ipak, uzgoj im traje nešto duže nego kod bijelih pasmina. "Mi imamo dva hektara ograđeno, i tu su puštene stalno. Zato im i treba nekih dvije godine da dođu do 150-160 kilograma“, pojašnjava ovaj stočar.
Svinje na OPG-u Fiket i Leopold bolje napreduju, jer im svu hranu melju, a kako bi kontrolirali kvalitetu hranidbe sve siju sami. "Ne sjećam se jesmo li im dali možda dva puta isključivo klip“, ističe.
Ovaj duo već je poznat po svojim proizvodima, a potražnja, kako navodi Berišić, samo raste. "Tržište je trenutno odlično. Ljudi cijene ovaj uzgoj, kupaca je sve više, a cijene su jako dobre“, dodaje.
Također, proveli su i neka istraživanja koja su pokazala da je slanina i mast jako zdrava, a doktori ju, kažu, preporučuju pacijentima koji imaju ili su preboljeli neku malignu bolest.
Trenutno se u njihovom svinjcu mogu naći i mješanci landrasa i fajferice. Objašnjavaju kako ih nisu namjerno križali, "dogodilo se" kada su ih zajedno pustili van. Prasce su ostavili kako bi saznali kakva će im biti kvaliteta mesa s obzirom da je jedna vrsta mesnatija, a druga masnija.
Budući da im se esperiment svidio, Berišić je Poljoprivrednoj televiziji otkrio i što imaju iduće u planu. "Nabavili smo nerasta duroka jer nam je dosta njih savjetovalo da su puno bolji suhomesnati proizvodi od te dvije pasmine. Pa eto, sada ćemo probati i s njima“, kaže zlatar.
Uložili su u stroj za mijevenje te u automatiziranu hranilicu i solarnu rasvjetu, a trenutno grade i prostoriju za preradu mesa.
"U realizaciji smo prostorije za preradu, a pomoć smo dobili kroz potpore, točnije tip operacije 6.3.1. Programa ruraknog razvoja. S 15.000 eura kupili smo i još zemlje, traktor, ograde“, pojašnjava Berišić nadajući se uskoro prijavi na još neki natječaj.
Više o uzgoju crne svinje pogledajte u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Poljoprivredna televizija
Lista čekanja za janjetinu od 220 eura, ali iz Australije stiže jeftina konkurencija
Ograničava se klanje ovaca i koza za vlastite potrebe na najviše deset životinja godišnje
Afrička svinjska kuga se širi: Zone ograničenja sada u tri slavonske županije
Velika piletina: Kako su antibiotici promijenili našu prehranu, ali i narušili zdravlje
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Povijesni korak za svinjogojstvo: Hrvatska dobila sektorsku organizaciju
Vlajčić: Proizvođačima ovčjeg i kozjeg mlijeka nadoknadit će se gubici
Afrička svinjska kuga nastavlja se širiti, novi slučajevi u dvije općine
Vlajčić: I dalje se grubo krše propisi, pojačavamo mjere protiv afričke svinjske kuge
Kako je "otac Valpovke" utemeljio prvu tvornicu stočne hrane u Hrvatskoj
Ne posustaje: Imamo nove slučajeve afričke svinjske kuge, proširene su zone zaštite
Kako prepoznati toplinski stres kod domaćih životinja i kojim mjerama ga ublažiti
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
