• Crna svinja
  • 07.02.2021. 15:00
  • Požeško-slavonska, Brestovac

Vojnik i zlatar hobi pretvorili u ozbiljan uzgoj crnih slavonskih svinja

Svinje koje drže Tomislav Fiket i Leopold Berišić napreduju više jer im svu hranu melju, a kako bi kontrolirali kvalitetu hranidbe sve siju sami.

Foto: Damir Rukovanjski (ilustracija)
  • 2.387
  • 315
  • 0

Uz turopoljsku i banijsku šaru najpoznatija autohtona hrvatska pasmina zasigurno je i crna slavonska svinja, poznata još pod imenom fajferica. Kvaliteta njezinog mesa i masti zadnjih godina bilježi sve veće zanimanje potrošača, a time i proizvodnja značajno raste.

Ovako dobru situaciju iskoristili su vojnik Tomislav Fiket i zlatar Leopold Berišić iz Brestovca, sela pored Požege koji su s uzgojem krenuli prije četiri godine. "Prvo smo imali samo dvije krmače. Vidjeli smo da dobro napreduje i danas smo na nekih 50-tak komada. Prije klanja imali smo ih oko 80“, otkrio je Fiket za Poljoprivrednu televiziju. 

Pomoću potpora šire proizvodnju

Inače, fajferice se drže na otvorenom prostoru, niske temperature uopće im ne smetaju, a otpornije su i na bolesti. Ipak, uzgoj im traje nešto duže nego kod bijelih pasmina. "Mi imamo dva hektara ograđeno, i tu su puštene stalno. Zato im i treba nekih dvije godine da dođu do 150-160 kilograma“, pojašnjava ovaj stočar.

Svinje na OPG-u Fiket i Leopold bolje napreduju, jer im svu hranu melju, a kako bi kontrolirali kvalitetu hranidbe sve siju sami. "Ne sjećam se jesmo li im dali možda dva puta isključivo klip“, ističe.

Ovaj duo već je poznat po svojim proizvodima, a potražnja, kako navodi Berišić, samo raste. "Tržište je trenutno odlično. Ljudi cijene ovaj uzgoj, kupaca je sve više, a cijene su jako dobre“, dodaje.

Također, proveli su i neka istraživanja koja su pokazala da je slanina i mast jako zdrava, a doktori ju, kažu, preporučuju pacijentima koji imaju ili su preboljeli neku malignu bolest.

Križali fajfericu i landrasa, a u planu i durok

Trenutno se u njihovom svinjcu mogu naći i mješanci landrasa i fajferice. Objašnjavaju kako ih nisu namjerno križali, "dogodilo se" kada su ih zajedno pustili van. Prasce su ostavili kako bi saznali kakva će im biti kvaliteta mesa s obzirom da je jedna vrsta mesnatija, a druga masnija.

Budući da im se esperiment svidio, Berišić je Poljoprivrednoj televiziji otkrio i što imaju iduće u planu. "Nabavili smo nerasta duroka jer nam je dosta njih savjetovalo da su puno bolji suhomesnati proizvodi od te dvije pasmine. Pa eto, sada ćemo probati i s njima“, kaže zlatar.

Uložili su u stroj za mijevenje te u automatiziranu hranilicu i solarnu rasvjetu, a trenutno grade i prostoriju za preradu mesa.

"U realizaciji smo prostorije za preradu, a pomoć smo dobili kroz potpore, točnije tip operacije 6.3.1. Programa ruraknog razvoja. S 15.000 eura kupili smo i još zemlje, traktor, ograde“, pojašnjava Berišić nadajući se uskoro prijavi na još neki natječaj.

Više o uzgoju crne svinje pogledajte u videu:


Tagovi

Uzgoj crne svinje Meso Mast Potražnja Križanje Fajferice Tomislav Fiket Leopolod Berišić


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Divan dan sa vunenim frendovima, malo hladan ali okej🥶🤗