Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj stoke
  • 12.10.2012.

Uzgoj stoke bit će prepolovljen

Farmeri na koljenima

  • 803
  • 39
  • 0

Potražnja za mesom višestruko je veća od domaće proizvodnje, no sve je izglednije da ni ono malo stočarstva koje se još održava na hrvatskim farmama neće lako opstati. Katastrofalna suša koja je ovog ljeta poharala polja svoje će najgore posljedice pokazati tek u sljedećim mjesecima. Prepolovljeni prinosi kukuruza uzrokovali su enorman porast cijena žitarica i stočne hrane, te će, po svemu sudeći, na tržištu opstati samo oni uzgajivači koji svoju proizvodnju zasnivaju na suvremenijim agrotehničkim mjerama izvlačeći maksimalne priraste uz minimalne troškove.

Prkosio krizi, ali...

- Poljoprivrednici su bačeni na koljena i posljednjih 20 godina stanje u poljoprivredi, posebice u stočarstvu, nije bilo gore. To nije elementarna nepogoda nego katastrofa. Cijene su otišle gore svemu što poljoprivrednik koristi, a onome što on proizvodi stalno padaju - kaže Marko Mrkonjić, stočar i mljekar iz Babine Grede koji u svojim stajama ima 105 goveda, od čega je 35 krava muzara. Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuje podatak da je upravo Mrkonjić u vrijeme dok su ostali mljekari prosvjedovali i prijetili da će poklati krave muzare kupio dodatnih 48 grla kako bi pokazao da se i u krizi može dobro poslovati. Ipak, katastrofalna suša i na njegovu je farmu ostavila traga.

- Dok budem imao hrane iz vlastita uzgoja na 120 hektara, prehranjivat ću stoku, a nakon toga, ako se stanje ne popravi i ne nađe se neko rješenje, prodat ću grla koja sada imam - govori Mrkonjić. Nesrazmjer visokih cijena žitarica i niskih otkupnih cijena utovljene stoke ne može se riješiti ni uvozom sirovina potrebnih za proizvodnju stočne hrane. Prinosi u zemljama okruženja, Mađarskoj i Srbiji, također su prepolovljeni, pa stočne hrane u dovoljnim količinama i po proizvodno prihvatljivim cijenama nema ni za njihovu domaću proizvodnju, a kamoli za izvoz.

Skupa sojina sačma

- Veliki je problem i drastično poskupljenje sojine sačme, osnovnog izvora bjelančevina u proizvodnji stočne hrane bez koje je suvremeni i isplativ tov jednostavno nezamisliv. Dok sam prije samo godinu dana sačmu plaćao po 3,5 kuna za kilogram, sada je njezina cijena gotovo udvostručena i kupuje se za 6 kuna po kilogramu. Imajući na umu da u prosječnom obroku stoke ona čini oko 20 posto, jasno je o kakvim je drastičnim povećanjima cijena riječ. U isto vrijeme svoje tovljenike nemam kome prodati, ili ih prodajem po cijeni kojom samo gubim - očajan je i svinjogojac Mladen Bašić. Kako kaže, pokušat će sada sam obraditi soju prema receptu koji je našao na internetu kako bi bar tako “skresao” troškove.

- Bojim se jer soja sadrži otrove koji se neutraliziraju termičkom obradom. Ako to ne učinim dobro, potrovat ću životinje, ali nema drugog izbora - kaže Bašić. Prema njegovim riječima, još je jedan problem u stočarstvu - nedostatak redovitih kupaca.

- Utovljene svinje nisu željezo koje se može staviti na skladište i čekati bolju cijenu, to su životinje koje svaki dan jedu. Kada svinje ostanu na farmi samo tjedan dana dulje nego što treba, stvaraju goleme gubitke - ističe Bašić. Prema tvrdnjama gotovo svih stočara, upravo će sljedeća godina biti godina “pročišćavanja” za hrvatske poljoprivrednike.

- Stočarstvom će se baviti samo oni koji u proizvodnji budu mogli osigurati najbolji utrošak hrane za kilogram prirasta. Bez toga neće biti opstanka - uvjerava Bašić.

Suša najviše pogodila 
polja na jugoistoku Europe

Koliki je udarac vruće vrijeme bez kiše nanijelo ratarskoj, a potom i stočarskoj proizvodnji, najbolje se vidi iz podataka o štetama. U Slavoniji je suša smanjila prinose 60 posto, a ništa bolje nije ni na poljima Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine. Materijalna šteta od suše u Hrvatskoj procjenjuje se na 200 milijuna eura. Zabilježen je pad prinosa i u Ukrajini i Rusiji, najvećim europskim izvoznicima pšenice i kukuruza, a prosječne žetve ostvarene su u zapadnoj Europi.

Autor: Bernard Karakaš / 
Miroslav Flego


Izvori

Večernji list


Tagovi

Domaća proizvodnja Uzgoj stoke Stočna hrana