Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 15.06.2009.

Uzgoj Dalmatinskih tuka

Da je lako, ne mogu reći, ali kada se radi ono što se voli, zaboravljate na težinu. Kada vas još obitelj podržava, izgubite osjećaj za mjeru i prepustite se slijedu, kaže Divna Čačić iz Tinja koja već ima 220 mladih tuka. Kako su Mili Kardumu iz Vukšića, Josipu Vuleliji iz Korlata, Željku Rubelju iz Bulića i Divni Baković iz Banjevaca lisice odnijele raskvocane tuke s gnijezda?

  • 12.240
  • 410
  • 0

Nakon tri mjeseca intenzivnog rada završena je prva faza provedbe istraživanja projekta "Dalmatinska tuka - morfološke odlike i ekološke odrednice". Projekt je predložen i prihvaćen od strane VIP programa (Vijeće za istraživanje u poljoprivredi i seoskom prostoru) s voditeljicom dr.sc. Anamarijom Ekert - Kabalin sa Zavoda za stočarstvo, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta Zagreb, financiran je od strane Ministarstva za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, a sufinancirali su Državni zavod za zaštitu prirode i Nacionalni park "Krka". Istraživanje je pokrenuto u svrhu identifikacije i karakterizacije dalmatinske tuke kao početne točke u njihovu očuvanju, a time i očuvanju biološke raznolikosti kraja.

Identificirana jata

U prvoj fazi istraživanja identificirana su jata dalmatinskih tuka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-a) dalmatinskog zaleđa. U Zadarskoj županiji istraživanja su obavljena na dvadeset OPG-a u Korlatu, Tinju, Galovcu, Bukoviću, Buliću, Vukšiću, Proviću, Banjevcima, Rašteviću, Podgrađu, Pristegu i Ceranjima Gornjim.

Nakon izvršenih izmjera težine jaja provodile su se jednom mjesečno morfološke izmjere, koje obuhvaćaju: utvrđivanje standardne boje, prosječne težine jedinki (prosječna masa po spolu i dobi) te pojedinih izmjera duljina i širina pojedinih kosti skeleta i kljuna, dubina prsiju, kao i osobine nesivosti (podaci od samih vlasnika).

Na osnovi dobivenih rezultata utvrđuje se intenzitet prirasta i izračunava se krivulja rasta. Navedene morfološke izmjere nastavljaju se pratiti sljedećih mjeseci (jedanput mjesečno), odnosno do završetka proizvodnog ciklusa (kasna jesen, zima), a nakon toga slijedi završna faza, utvrđivanje metaboličkog statusa, vađenjem krvi kod desetak jedinki u svakom jatu i na koncu disekcija utovljenih jedinki. Disekcijom će se utvrditi udio pojedinih komponenti u trupu (bjelančevina, masti, suhe tvari i vode), dok će dio njih biti organoleptički i gastronomski ocijenjen. Uz to će se analizom sastava trupa te sastava i kakvoće mesa dalmatinskih tuka moći znanstveno utemeljeno ukazati na kakvoću izvornog proizvoda.

Tradicionalni uzgoj

Unatoč kratkom provođenju istraživanja, na većini obiteljskih gospodarstava pronađena su jata pura koja svojim morfološkim obilježjima odgovaraju arhaičnoj formi tradicinalno uzgojenoj na tom području, ekstenzivnim načinom na otvorenom.

Takav način uzgoja na ozelenjenim površinama gdje životinje same pronalaze hranu (trava, djetelina, skakavci, masline), dok im vlasnik po potrebi nadopunjuje obrok manjom količinom prekrupe ili kukuruza, salatom, lupinama kapule, kupusom, koprivom itd. pridonosi sjedinjavanju tradicionalnog s komercijalnim uzgojem. Pojedini uzgajivači naše županije već su u startu pokazali izvanredan pristup u smislu komercijalnijeg uzgoja, a da pritom nisu poremetili tradicionalan način uzgoja.

Primjer Divne Čačić

Primjer je Divna Čačić iz Tinja, koja već na početku projekta uvodi umjetno valenje tučića. Povod Divni za taj iskorak bila je velika količina jaja, a niti jedna tuka nije pokazivala znake kvocanja. Divna je vrlo brzo reagirala i uz stručnu pomoć odlučila nabaviti inkubator.

U međuvremenu raskvocalo se i nekoliko tuka, tako da kombinacijom prirodnog i umjetnog valenja danas nakon tri mjeseca Divna raspolaže s jatom od 220 tučića, različite starosne dobi i tjelesne mase, na ispustu ih predvodi tuka zvonarica i cijelo jato slijedi zvono. Nekoliko tuka je još na gnijezdu, a većina je pronijela po drugi put.

Veoma impresivno, a posebice su nas dojmile morfometrijske izmjere jedinki, vrlo sličnih fenotipskih odlika. Ipak najjači dojam ostavla je tjelesna masa jedinki iz prvog legla (5. ožujka), dakle starih tri mjeseca s prosječnom težinom muških grla 2.90 kg i ženskih 1.90 kg.

Objekt za tuke

Divna je vrlo zadovoljna i ponosna rezultatima, a na pitanje kako je pored svih drugih poljodjelskih i gospodarskih poslova uspjela tako veliko jato uzgojiti i to na tako primjeran način, Divna kaže:

- Da je lako, ne mogu reći, ali kada se radi ono što se voli zaboravljate na težinu. Kada vas još obitelj podržava, izgubite osjećaj za mjeru i prepustite se slijedu. Tako sam, nastavlja Divna, izlegla (izvalila op.p.) tri turnusa u inkubatoru i tri prirodno, a kada nije bilo dovoljno tučjih jaja, stavljala sam kokošja, tako da osim tuka imam i pilenke i brojlere pa se događalo da imam na šest pozicija gajbe s različitim uzrastima. No, sada mi je konačno znatno lakše jer sam spojila sve tučiće iz pet grupa, pilenke pustila u dvor, a brojleri su duboko zaleđeni. Kada se izvali još ova tura, sačinit ću jednu grupu tako da će biti u istom prostoru i znatno olakšati posao, a osim toga pripremamo materijal za gradnju nadstrešnice ispred objekta gdje će tuke boraviti za vrijeme ljetne žege, pojašnjava Divna.

Interesantno je da se objekt za tuke nalazi unutar parcele od 2,0 ha s koje je upravo uklonjen rani krumpir, a koja će biti zasijana smjesom žitarica i leguminoza za uzgoj tuka na otvorenom. Uz vlastiti izvor vode i akumulaciju uz samu parcelu tuke će vrlo skoro uživati u obilju ispaše.

Slično Divni, iako sa zakašnjenjem, postupio je i uzgajivač Mile Kardum iz Vukšića.

Napadi štetočina i čuvanje tučića

Imao je Mile isti problem s raskvocavanjem i još jedan s lisicom. Naime, Mili, Josipu Vuleliji iz Korlata, Željku Rubelju iz Bulića i Divni Baković iz Banjevaca lisice su odnijele tuke s gnijezda, a bilo je šteta od mačaka koje su krale male tučiće i pasa koji su krali jaja i plašili tučiće.

Za razliku od takvih pasa, pas Ratka Vrcelja iz Bukovića uživa u društvu tučića.

- Inkubator je zakon, složni su Daliborka i Mile Kardum. Potpuno je automatiziran, obiđemo jednom dnevno radi kontrole uređaja, kaže Mile, a Daliborka je zabrinuta što kod jednog dijela jaja ljuska teško puca, ali i unatoč tome postotak valjenja je odličan (87 %), a rijetko i na prirodan način bude veći. Nakon valenja tučići su u čvrstim objektima za toplu fazu uzgoja prvi mjesec do mjesec i pol dana života, a tada idu na otvoreno i brigu o njima preuzimaju tuke majke, ali i tukci.

- Tukac još bolje pazi na male, ne da nikom blizu, kaže Svetomir Marijačić iz Korlata i dodaje: - Budući da su tučići već odrasli, manje su štete od ugnječenja nego kada su odmah s tukom koja ih silnom zaštitom ugnječi.

Zaštita autohtonih pasmina

Trend potrošnje purećeg mesa je visok i raste i u zemljama u kojima je njegova potrošnja manja. Iako je izražena industrijalizacija proizvodnje purećeg mesa, posljednjih se desetak godina u svijetu i Hrvatskoj sve više pažnje posvećuje očuvanju autohtonih, prilagođenih, često niskoproizvodnih vrsta i pasmina životinja te gastronomskoj ponudi tradicionalnih proizvoda.

Od autohtonih pasmina peradi za sada su u Popis izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske upisani zagorski puran i kokoš hrvatica (NN 127798, 72/03, 39706, 126/07). Proces identifikacije i karakterizacije autohtonih pasmina još traje s obzirom na pojedine tradicionalne oblike životinja koje se uzgajaju na nekom području (primjerice, dravska guska).

Dalmatinske tuke i unatoč prepoznatljivim tjelesnim odlikama i uzgoju na ograničenom arealu još nisu znanstveno obrađene kao zasebna, prepoznatljiva autohtona pasmina. Tradicionalni, a pritom komercijalni uzgoj te pasmine na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima mogao bi imati primjetne promidžbene učinke i donijeti znatne prihode.

Autor: Ana Grgas


Izvori

Zadarski list

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije