Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

U zaleđu Dalmatinske zagore, u Studencima, posljednjih se godina razvija projekt koji nadilazi uobičajene okvire poljoprivrede i turizma te sve više poprima obilježja ozbiljnog gospodarskog iskoraka. Riječ je o investiciji liječnika i poduzetnika Ivana Meštrovića, koji je u svom rodnom kraju pokrenuo integrirani sustav proizvodnje hrane i turističke ponude temeljen na načelu "od polja do stola".

Od crne fajferice do luksuznog hotela

Projekt se razvijao kroz nekoliko ključnih faza - od uzgoja crne slavonske svinje (fajferice), preko izgradnje moderne sušare, do otvaranja luksuznog hotela. Upravo ovih dana vrata otvara hotel Dom, objekt s četiri zvjezdice koji donosi višu razinu smještaja u ruralni prostor Imotske krajine i redefinira pojam turizma u Dalmatinskoj zagori.

U središtu investicije nalazi se nekadašnji zadružni dom, koji je godinama propadao prije nego što ga je Meštrović kupio s jasnom idejom transformacije.

Danas je riječ o potpuno obnovljenom objektu površine oko 1.500 četvornih metara, prilagođenom suvremenim standardima, ali uz zadržavanje lokalnog identiteta. U podrumu se nalazi zrionica kapaciteta čak 17.000 pršuta, što je rijetkost ne samo u Hrvatskoj nego i šire. U prizemlju je smješten restoran, dok su na katu uređene 22 smještajne jedinice, uključujući pet luksuznih apartmana.

Godišnje proizvedemo oko 550.000 komada, a pojedemo milijun: Odakle dolazi najbolji hrvatski pršut?

Direktorica hotela Ivana Brdar ističe kako je osnovna ideja bila gostima ponuditi autentično iskustvo temeljeno na tradiciji i domaćoj gastronomiji. Hotel je zamišljen kao svojevrsno utočište za goste iz obalnih područja, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, s obzirom na njegovu poziciju između mora i planinskih destinacija. Poseban naglasak stavljen je na gastronomiju i cjelogodišnje poslovanje. Restoran kapaciteta oko stotinu mjesta podijeljen je u dva segmenta – klasični restoranski prostor i konferencijsku dvoranu za poslovna okupljanja. Time se cilja na razvoj kongresnog turizma, što je u ovom dijelu Dalmatinske zagore novost. Vanjska terasa s roštiljem dodatno proširuje kapacitete i daje objektu ulogu društvenog središta mjesta.

1.200 grla u reprodukcijskom centru u Studencima

Ipak, hotel je tek završna faza puno šire gospodarske priče. Temelj projekta čini proizvodnja pršuta od crne slavonske svinje, u kojoj je razvijen zatvoreni proizvodni ciklus. Sve započinje u reprodukcijskom centru u Studencima, gdje se uzgaja oko 1.200 grla. Nakon početne faze, svinje se transportiraju na farmu u okolici Siska, gdje se tove do starosti od dvije godine. Potom se meso vraća u Studence, gdje započinje proces soljenja, dimljenja, sušenja i dugotrajnog zrenja.

Takav model omogućuje potpunu kontrolu nad kvalitetom, od uzgoja do finalnog proizvoda. Dodatno, na poljoprivrednim površinama na Banovini proizvodi se hrana za životinje, čime se zatvara proizvodni krug i osigurava visoka razina samodostatnosti. Upravo u toj kontroli procesa investitor vidi ključnu razliku u odnosu na tržište koje je, kako ističu, često opterećeno proizvodima nejasnog podrijetla.

"Briga o cijelom procesu ono je što nas razlikuje. Pravi domaći pršut danas je rijetkost, a mi gostima želimo ponuditi i iskustvo, ne samo proizvod", kaže direktorica Brdar, dodajući kako će posjetitelji moći obilaziti farme i upoznati se s tradicionalnim načinima proizvodnje.

Kobasice od goveđeg i mesa fajferice

Projekt uključuje i uzgoj autohtonih pasmina goveda, poput buše te razvoj novih mesnih proizvoda. Posebno se ističu kobasice koje kombiniraju goveđe meso s masnijim dijelovima fajferice, čime se postiže specifična tekstura i okus. Upravo će takvi proizvodi činiti osnovu gastronomske ponude hotela, koja će se gotovo u potpunosti oslanjati na vlastitu proizvodnju.

Voditelj farme u Studencima Ante Mršić naglašava kako je riječ o sustavu koji je rijedak u hrvatskim okvirima. Godišnje kroz proizvodnju prođe više od dvije tisuće svinja, a planirano je povećanje kapaciteta na više od sedam tisuća tovljenika, ponajprije bijele svinje, nakon puštanja u pogon nove farme na Banovini.

"Na jednom mjestu imamo cijeli proces, od uzgoja do finalnog proizvoda. To je nešto što se rijetko može vidjeti", ističe Mršić.

Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 4,7 milijuna eura. Od toga je 3,2 milijuna uloženo u hotel i ugostiteljski dio, dok je zrionica vrijedna 1,5 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije i nacionalnih programa -1,4 milijuna eura kroz poticanje održivog turizma te dodatnih 730 tisuća eura kroz programe ruralnog razvoja.

Radna snaga u hotelu i farmama

U hotelu će raditi lokalno stanovništvo, dok se zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi dio radnika na farmama zapošljava iz inozemstva. U planu je i pokretanje vlastite klaonice u okolici Zagreba, čime bi se dodatno zaokružio proizvodni ciklus.

Iako je riječ o kapitalno zahtjevnom projektu s dugoročnim povratom, Meštrović ističe kako vjeruje u održivost i potencijal domaće proizvodnje hrane. Njegov cilj nije samo zadovoljiti potrebe lokalnog tržišta, već razviti prepoznatljiv brend koji će dalmatinski pršut od crne slavonske svinje pozicionirati i izvan Hrvatske.

Stoga projekt u Studencima tako postaje primjer kako se kombinacijom poljoprivrede, prerade i turizma može potaknuti razvoj ruralnih područja. U prostoru koji se često suočava s depopulacijom i gospodarskim padom, ovakav model pokazuje da uz jasnu strategiju i ulaganja postoji mogućnost stvaranja održivog i konkurentnog sustava, što je i bio krajnji cilj obitelji Meštrović.